Deseti tom Rječnika bosanskog jezika, kapitalnog djela akademika Dževada Jahića, predstavljen je danas u Sarajevu. Kako je na promociji rečeno, radi se o enciklopedijskom Rječniku bosanskog jezika u kojem se prvi put cjelovito i putem moderne leksikografske metode predstavljaju izuzetno leksičko bogatstvo i ljepota bosanskog jezika.
Sudionike promocije, pored ostalih, pozdravio je predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) i jedan od pokrovitelja ovog skupa Kemal Ademović istaknuvši značaj bosanskog jezika kao najvažnijeg elementa identiteta svih Bosanaca i Hercegovaca koji ga smatraju maternjim.
Riječ je o, kako je kazao, elementu identiteta oko kojeg se okuplja najbrojniji dio bh. društva, odnosno svi oni kojima BiH na prvom mjestu.
– Bosanski jezik je prešao etničke granice, jer nije zanemariv broj onih koji se etnički ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, a da govore tim jezikom – kazao je Ademović, podsjećajući kako se radi o elementu zajedničkog državnog identiteta te simbolu pripadnosti državi Bosni i Hercegovini.
O različitim kulturnim i historijskim aspektima i značaju bosanskog jezika govorili su u ime organizatora promocije – predsjednica Upravnog odbora Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca (VKBI) akademkinja Hasnija Tuna Muratagić i generalni sekretar ove organizacije Emir Zlatar, kao i predsjednica Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Srbiji prof. dr. Misala Pramenković te rektor Univerziteta u Sarajevu (UNSA) prof. dr. Rifat Škrielj.
Naučne i stručne domete i aspekte spomenutog projekta predstavili si promotori – prof. dr. Amira Hadžagić-Turbić sa Univerziteta u Tuzli, prof. dr. Đenita Haverić (UNSA) i direktor Instituta za jezik UNSA dr. sci. Jasmin Hodžić, kao i sam autor Rječnika bosanskog jezika, a na promocji je pročitano i pismo podrške Sulje Mustafića, predsjednika Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
Sudionici skupa su, između ostalog, otvorili i pitanje odsustva podrške zvaničnih institucija projektima poput ovoga, koji kako ističu, predstavlja opće dobro i trajnu vrijednost, ključni fenomen u historijskom i kulturnom kontekstu.
Poručili su kako je krajnje neodgovoran, nepojmljiv i nedopustiv takav odnos spram bogatog historijskog naslijeđa kakvo predstavlja maternji jezik u kojem se prelamaju i svi drugi kulturni dometi.
Autor Jahić u tom kontekstu ističe kako se putem jezika sve naslijeđuje, te da, nažalost, njegov značaj u bh. okvirima ne prati i odgovarajuća društvena svijest, ocijenivši kako je jezik u civiliziranim zemljama kulturno identifikacijsko pitanje broj jedan.
Dodao je kako se radi o veoma kompleksnoj pojavi izloženoj svim drugim društvenim pojavama, te da je jezik, nerijetko, izložen pokušajima politizacije i ideološkim pritiscima, a da je zadatak struke i nauke da nadvlada sve te negativne utjecaje.
Kompletan projekt prvog enciklopedijskog Rječnika bosanskog jezika trebao bi biti zaokružen u narednim godinama, a prema najavama, trebalo bi biti objavljeno još deset tomova.
Organizator promocije upriličene u sklopu obilježavanja svjetskog Dana maternjeg jezika je VKBI, a ovaj nesvakidašnji događaj održan je pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisa Bećirovića i Kemala Ademovića, predsjedavajućeg Doma naroda PSBiH.
Prvi enciklopedijski Rječnik bosanskog jezika rezultat je višedecenijskog rada akademika Dževada Jahića, lingviste, književnika i vrsnog poznavaoca bosanskog jezika koji želi stvoriti naučni rječnik potkrijepljen leksikografskom građom i istovremeno praktično upotrebljiv.
Kako je na promociji rečeno, prvi put se cjelovitom modernom leksikografskom metodom predstavlja leksičko bogatstvo bosanskog jezika na preko 5.500 stranica, sa više od 100.000 natuknica i oko 500.000 razrađenih i opisanih jezičkih jedinica.
Rječnik bosanskog jezika je sinteza bosanske leksikografije, o čemu svjedoči pet priručnika u jednome – enciklopedijski, gramatički, etimološki, frazeološki i onomastički, koje njegov autor nudi, a njime će biti obuhvaćeno više od 750 bh. književnika od najstarijih vremena do danas.
