Gost večerašnje emisije “Intervju” bio je zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Predrag Kojović, koji je govorio o Memorandumu o zaštiti i jačanju ustavnog poretka, državnosti i nastavku evroatlantskog puta BiH, evropskim zakonima, optužbama bivšeg američkog ambasadora Michael Murphy, ali i reakcijama nakon istupa Sabine Ćudić.
Govoreći o memorandumu koji su potpisali predstavnici probosanskih stranaka u Predstavničkom domu PSBiH, Kojović je rekao da je postojala potreba da se, u složenim političkim i geopolitičkim okolnostima, jasno definišu stavovi o ključnim pitanjima za državu.
„Bilo je važno da ne govorimo samo domaćoj javnosti, nego i međunarodnoj zajednici: ovo su stvari kako mi smatramo da trebaju biti i ispod kojih ne možemo ići“, kazao je Kojović.
Naglasio je da memorandum nadilazi dnevnu politiku i stranačke interese, posebno u periodu predizborne kampanje.
„Postoje pitanja oko kojih smo svi jedinstveni – odnos prema Bosni i Hercegovini, njenom suverenitetu i teritorijalnom integritetu, evropskom i NATO putu, državnoj imovini i ulozi visokog predstavnika“, rekao je.
Dodao je da dokument ima posebnu težinu jer iza njega stoje predstavnici više od 600.000 građana Bosne i Hercegovine.
Govoreći o kritikama da probosanske stranke ranije nisu imale jedinstven stav o ključnim državnim pitanjima, Kojović je rekao da destruktivne politike često djeluju glasnije i dominantnije.
„Ljudi koji žele da razvale ovu zemlju vrlo jasno i agresivno iznose svoje stavove. Zato je bilo važno da pokažemo da postoje stvari oko kojih se možemo izdignuti iznad političkih razlika“, poručio je.
Evropski zakoni i reforma pravosuđa
Kojović se osvrnuo i na evropske zakone, prije svega Zakon o Sudu BiH i Zakon o VSTV-u, navodeći da su pisani po evropskim standardima i uz preporuke Venecijanske komisije.
„Ja sam te zakone pisao kao za jednu evropsku, demokratsku i normalnu državu. I jednog dana ćemo ih usvojiti“, rekao je.
Posebno je naglasio da Evropska unija insistira na profesionalizmu, a ne etničkoj pripadnosti u pravosuđu.
„Ne može etnička pripadnost sudije biti faktor u tumačenju prava. Evropska unija želi da VSTV bude institucija u kojoj će stručnost i profesionalizam biti ključni kriteriji“, istakao je Kojović.
Dodao je da je upravo to izazvalo snažne otpore kod političkih struktura koje insistiraju na etničkim kvotama.
„Za mene je to srce evropske budućnosti Bosne i Hercegovine“, kazao je.
O Murphyjevim tvrdnjama i pregovorima iz 2021. godine
Komentarišući tvrdnje bivšeg američkog ambasadora Michaela Murphyja da je lider SDA Bakir Izetbegović tokom pregovora o ustavnim reformama 2021. godine bio spreman pristati na manju državu unutar BiH, Kojović je rekao da je bio uključen u te razgovore.
„Ambasador Murphy mi je tada govorio o toj poruci, ali nisam želio vjerovati da je to istina“, rekao je Kojović.
Prema njegovim riječima, Murphy je tvrdio da mu je Izetbegović rekao kako bi mogao živjeti s manjom državom „veličine Slovenije“.
Ipak, Kojović je istakao da je riječ o ozbiljnim optužbama koje zahtijevaju dokaze.
„To je ozbiljna optužba i mislim da je na ambasadoru Murphyju da to potkrijepi dokazima ili da se o tome odlučuje na sudu“, kazao je.
Govoreći o sve češćim međusobnim optužbama za izdaju među političkim strankama u Federaciji BiH, Kojović je upozorio da je riječ „izdaja“ izgubila težinu zbog prečeste upotrebe.
„Izdaja je vrlo teška riječ. Danas se politička vještina svela na traženje najgore riječi za političkog protivnika“, rekao je.
Emotivna reakcija na kritike upućene Sabini Ćudić
Kojović je posebno emotivno govorio o kritikama upućenim Sabini Ćudić nakon njenog obraćanja evropskim parlamentarcima.
„Potpuno stojim iza onoga što je Sabina Ćudić rekla. Podržavam je i teško mi je gledati linč koji se događa“, rekao je.
Objasnio je da se riječ „power“, koju je Ćudić koristila, može prevoditi kao moć, vlast ili snaga.
U nastavku razgovora podsjetio je na vlastito ratno iskustvo i dane provedene u opkoljenom Sarajevu.
„Prijavio sam se u Armiju BiH kada je pozdrav bio ‘Pozdrav domovini’. To je za mene bio najgenijalniji pozdrav“, kazao je.
Govorio je i o životu tokom rata, radu kao novinar u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, ali i o strahu i patnji kroz koje je prolazio, te je poručio da i danas vjeruje u Bosnu i Hercegovinu kao zemlju zajedničkog života svih naroda i građana.
„Vjerovali smo da Bosna nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska, i bosanska i svih nas zajedno“, kazao je.
Na kraju je emotivno reagovao na osporavanja njegove ratne prošlosti.
„Nemate pravo da nam uzmete četiri godine života koje nisam proveo u Minhenu, nego ovdje“, zaključio je Kojović.
Više u videu:
