Pedesetogodišnje postojanje Akademije likovnih umjetnosti (ALU) Sarajevo karakterizira kontinuirani rad i djelovanje u javnoj, obrazovnoj, znanstvenoj i kulturno-umjetničkoj sferi na bosanskohercegovačkoj, regionalnoj i međunarodnoj sceni – kazala je u razgovoru za Fenu dekanesa ALU Sarajevo Dubravka Pozderac-Lejlić povodom pet decenija djelovanja te visokoškolske institucije.
Ona je naglasila da su kroz kreativno-obrazovni proces prošle generacije studenata, koji su ostvarili značajne rezultate i stekli priznanje i prepoznatljivost na danas kompetitivnoj i proširenoj sceni likovnih umjetnosti i dizajna.
Pozderac-Lejlić podvlači da je Akademija likovnih umjetnosti Univerziteta u Sarajevu osnovana 1972. godine kao prva visokoškolska ustanova za likovnu umjetnost na prostoru BiH, u vremenu i ambijentu šireg društvenog i privrednog razvoja i prosperiteta naše zemlje u kojem je prepoznata potreba za jačanjem i afirmacijom umjetnosti i kulture unutar brojnih drugih pozitivnih stremljenja koja su obilježila taj period.
Ona navodi da su nastavni kadar prvih godina djelovanja Akademije činili umjetnici koji su diplomirali na akademijama u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani i široj regiji, a koji će, uz pedagoški rad, činiti i okosnicu umjetničkog i kulturnog života sedamdesetih i osamdesetih, iznimno značajnog perioda novije bosanskohercegovačke povijesti.
Obilježavanje jubilarnog 50. rođendana Akademije likovnih umjetnosti u Sarajevu koncipirano je kroz cjelogodišnji izložbeni program u Galeriji ALU, ali i na srodnim kulturno-umjetničkim i umjetničko-obrazovnim institucijama.
– U Galeriji ALU organiziran je čitav niz samostalnih i grupnih izložbi na kojima su radove predstavili aktualni i bivši studenti, profesori, asistenti i suradnici ALU, kao što su Asim Đelilović, Fikret Libovac, Tatjana Milaković, Nusret Pašić, Dejan Slavuljica, Anesa Kadić Šačić, Lea Jerlagić, Šemsa Gavrankapetanović, Jasmina Gavrankapetanović Redžić. Organizirali smo šest izložbi matičnih odsjeka ALU – Slikarstvo, Kiparstvo, Grafika, Nastavnički odsjek, Grafički dizajn, Produkt dizajn, kao i izložbu Interdisciplinarnog studija Konzervacija i restauracija. Studenti su svoja ostvarenja u akademskoj godini prikazali u sklopu “Godišnje izložbe najboljih studentskih radova ALU”, pri čemu je tradicionalno dodijeljena i Nagrada za najbolji studentski rad “Alija Kučukalić”, koja je ove godine pripala Harisu Adžemu, studentu s Katedre za fotografiju i multimediju – podvukla je Pozderac-Lejlić.
Dekanesa Akademije osvrnula se i na uslove rada istakavši između ostalog da razvoj novih studijskih programa i primjena nove tehnologije diktiraju i nove načine umjetničke produkcije, pa prostorni kapaciteti kojima raspolažu postaju tijesni – osobito kada je riječ o izvođenju nastave na Odsjeku kiparstvo ili na drugom ciklusu studija.
– U suradnji sa Univerzitetom nađeno je privremeno rješenje za nastavu i radionicu za Kiparstvo, u Kampusu Univerziteta dodijeljen nam je jedan prostor za korištenje, nadamo se da bi kroz planiranu izgradnju Kampusa ono moglo postati i trajno. Realizacija nastave i rad u zgradi koja je proglašena nacionalnim spomenikom BiH predstavlja svojevrsni izazov. S jedne strane riječ je o objektu koji svojom historijom i izgledom nadahnjuje i inspirira, dajući specifični obol sadržajima koji se unutar zgrade odvijaju, dok s druge strane održavanje objekta i njegova prilagodba potrebama studenata i nastavnika predstavlja zahtjevan zadatak – mišljenja je Pozderac-Lejlić.
ALU raspolaže i manjim amfiteatrom koji se primarno koristi za nastavu iz oblasti slikanja, a uz određena ulaganja bila bi moguća njegova prilagodba višestrukim namjenama, za koje Akademija nema potrebna sredstva.
– Poteškoće s kojima se susrećemo, a koje dijele i kolege sa druge dvije sarajevske akademije kao i manje-više sve kulturno-umjetničke institucije, proizlaze iz poslovično nedovoljnog interesa i upućenosti šire društvene javnosti u obim i raznovrsnost obrazovnih, umjetničko-istraživačkih i znanstveno-istraživačkih procesa koji su na akademijama prisutni i neprepoznavanja krajnje uloge i značaja kulturno-umjetničke djelatnosti u razvoju i oblikovanju društva – zaključila je između ostalog u razgovoru za Fenu dekanesa ALU Sarajevo Dubravka Pozderac-Lejlić.
U pola stoljeća djelovanja Akademija je imala sedam dekana i četiri dekanese. Trenutno u sastavu akademskog osoblja na ALU odnos je 27 muškaraca spram 26 žena.
