Požar na deponiji Uborak podigao alarm: Da li jedemo kontaminirano voće i povrće iz Hercegovine?
Nedavni požar na mostarskoj deponiji Uborak izazvao je opravdanu zabrinutost javnosti, s obzirom na to da iz regije Hercegovine na domaće tržište stižu velike količine voća i povrća.
O tome koliko su oslobođeni toksini opasni po zdravlje ljudi i hranu koju konzumiramo, u emisiji “Špica” govorio je Sanin Tanković, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Tanković ističe da mjesta panici nema, ali da je maksimalan oprez neophodan.
“Trenutno imamo akutnu situaciju. Zapalila se deponija, a prvo što ne znamo jeste šta tačno gori. Vrlo je bitno da to utvrdimo kako bismo mogli adekvatno reagovati. Akutno je velika opasnost za respiratorni sistem zbog čestica koje se prenose zrakom, ali postoji i dugoročna opasnost od penetracije tih čestica u tlo i vodu,” upozorava Tanković.
Lisnato povrće najugroženije – preporučuje se ozbiljno pranje
Budući da se čestice iz dima fizički sliježu, Tanković naglašava da su najugroženije kulture poput blitve i špinata. Lisnato povrće zbog svoje velike površine lako sakuplja opasne čestice, što se nerijetko može vidjeti i golim okom. Iz tog razloga, direktor Agencije građanima savjetuje ozbiljno i temeljno pranje svih proizvoda prije konzumacije.
Ipak, za precizne podatke o tome koje su se tvari oslobodile, morat će se sačekati rezultati zvaničnog monitoringa.
“To mogu biti vrlo ozbiljne supstance. Vjerovatno ste čuli za dioksine i policiklične aromatične ugljikovodike koji nastaju kao nusproizvod spaljivanja u ovakvim situacijama. Oni dugo ostaju u tlu, lako ulaze u lanac ishrane kroz vodu i biljke, pa čak i do životinja kroz proizvode životinjskog porijekla. Bilo bi ishitreno tvrditi da opasnost već postoji dok se ne utvrdi stvarno stanje,” objašnjava Tanković.
Zabrinjavajući rezultati ranijih naučnih istraživanja
Tokom gostovanja, Tanković se osvrnuo i na stručni rad profesora sa Agromediteranskog fakulteta Univerziteta “Džemal Bijedić”, koji je objavljen prije dvije godine, a koji je pokazao prisustvo teških metala u okolini deponije i prije ovog požara.
“Radio se o pretragama na kontaminante i teške metale, a rezultati su na pet od šest lokacija pokazali povišene koncentracije olova. Sve te supstance su kancerogene i izazivaju maligna oboljenja, ali to je ono što dugoročno dolazi na naplatu – tek za 5, 6 ili 10 godina. Umjesto da se bavimo samo posljedicama, moramo preventivno djelovati i pojačati kontrole tla, vode, voća i povrća,” zaključuje Tanković.
Agencija za sigurnost hrane BiH već je objavila upozorenje na svojoj web stranici i stavila se na raspolaganje svim nadležnim organima. Također, najavljeno je da će dio redovnog monitoringa koji Agencija sprovodi biti preusmjeren na lokacije oko Mostara kako bi se pojačale kontrole i osiguralo da građani konzumiraju sigurnu hranu.
