Na području Srednjeg Podrinja pronađena je i ekshumirana 81 masovna grobnica sa posmrtnim ostacima osoba ubijenih u genocidu počinjenom u ljeto 1995. godine na području Srebrenice. To su primarne i sekundarne grobnice, jame i zapaljena tijela u kućama. Najviše žrtava genocida pronađeno je i ekshumirano u 38 masovnih grobnica na području općine Zvornik, javlja Anadolija.
Uglavnom se radi o posmrtnim ostacima pronađenim na površini zemlje.
U toku su pripreme za kolektivnu dženazu i ukop još 29 žrtava genocida počinjenog 1995. godine na području Srebrenice. Ovo još uvijek nije konačan broj.
Mujo Hadžiomerović, predsjedavajući Kolegija direktora Instituta za nestale BiH, rekao je da u ovom trenutku u mrtvačnicama ima još 55 identifikovanih nekompletnih posmrtnih ostataka gdje se porodice zbog nekompletnosti tijela nisu odlučile za ukop u Potočarima.
“Već smo u razgovorima s udruženjima da pokušamo doći do porodica koje ćemo pokušati uvjeriti da je u ovom trenutku nužno uzeti mjesto za taj identitet u Potočarima. U ovim slučajevima porodice izbjegavaju da ukopaju ove posmrtne ostatke. Puno tih porodica je u inostranstvu”, izjavio je Hadžiomerović.
Govoreći o nestalim na području Srebrenice rekao je da je 1992. godine prijavljen nestanak 281 osobe, po prijavama članova porodica.
“Godine 1993. prijavljen je nestanak 110 osoba, 1994. godine 30, a 1995. prijavljen je nestanak 3.960. Do sada je za Srebrenicu verifikovano 7.757 identiteta, do sada je identifikovano i dženaza je obavljena za 6.960. Neidentifikovanih u ovom trenutku je 7.970. Znam da vas zanima ona cifra koja stoji u Potočarima – 8.372, zbirom ni razlikom se ne može doći do te brojke. Dakle, nakon genocida u Srebrenici ekshumirano je 12.469 slučajeva. Još uvijek traje proces analize, identifikacije, DNK dokazivanja, pa ćemo kada završimo vjerovatno doći do brojke koja stoji u Potočarima. Proces još uvijek nije završen. Sa područja Srebrenice još uvijek tražimo 797 nestalih”, pojasnio je Hadžiomerović.
Tokom genocida počinjenog u ljeto 1995. godine ubijen je i veliki broj maloljetnika i žena koji su, većinom, preko šume pokušali doći do slobodne teritorije – Tuzle ili Kladnja.
“U našoj bazi podataka stoji da su 563 maloljetnika ubijena u genocidu u Srebrenici. Nestalo je 60 žena”, istakao je Hadžiomerović.
Posmrtni ostaci ubijenih u genocidu traže se i dan danas. Otkriven je veliki broj masovnih grobnica, ali proces traženja još nije završen.
“Do sada je na području Srednjeg Podrinja pronađena i ekshumirana 81 masovna grobnica. To su primarne i sekundarne grobnice, jame i zapaljena tijela u kućama. Na području općine Zvornik je pronađeno najviše žrtava. Sa ukupno 38 masovnih grobnica, uglavnom se radi o posmrtnim ostacima pronađenim na površini zemlje. Kolone koje su išle prema slobodnoj teritoriji i tražile spas prema Tuzli, uglavnom su prolazila kroz područja Bratunca, Vlasenice, Zvornika…”, naglasio je Hadžiomerović.
Kako je kazao, primarne grobnice gdje je pronađeno po 1.000 ubijenih je Pilica (Zvornik), Brana Petrovci (Zvornik), Kozluk (Zvornik), Grbavci (Zvornik) i Glogova (Bratunac).
“Najveća sekundarna grobnica je Kamenica 10 (Zvornik) gdje su ekshumirana 1.153 slučaja, Najudaljenija masovna grobnica Srebreničana je pronađena u Kalinoviku, 200 kilometara od Srebrenice. Tu je i onih šest momaka koji su pronađeni u Godinjskim Barama kod Trnova”, izjavio je Hadžiomerović za Anadoliju.
U posljednje vrijeme, naglasio je, susreću se sa netačnim i nedovoljnim informacijama da bi vršili dalje ekshumacije.
“Okrenuli smo se prema 12 mrtvačnica na području Bosne i Hercegovine, da vidimo šta to imamo i praktično pravimo reviziju. Pokušavamo i da ugasimo neke mrtvačnice kao što je mrtvačnica u Goraždu i Modriči jer izdvajamo određena sredstva za čuvanje posmrtnih ostataka. Dakle, imamo oko 1.600 NN osoba gdje imamo DNK, ali nema podudaranja sa DNK krvi”, pojasnio je Hadžiomerović.
U nedostatku informacija o potencijalnom grobnicama okrenuli su se novim metodama traženja nestalih.
“Radi se o obuci specijalno obučenih pasa. Norveška organizacija u Sarajevu vrši obuku i idemo sa njima na teren. Pored pasa, da završimo naš posao, ići ćemo i u nabavku skenera koji deset metara pod zemljom mogu da nađu ostatke kalcija, odnosno kostiju. I u sudskim procesima koji se dešavaju pred Sudom BiH pojavljuju se svjedoci koji nam daju informacije i pokušavamo da i njih iskoristimo”, rekao je Hadžiomerović.
Podsjetio je da je tokom rata ’90-ih godina u Bosni i Hercegovini prijavljen nestanak 34.000 osoba.
“Od 34.000 prijava, verifikovan je nestanak 29.704 osobe. U Bosni i Hercegovini se kao nestalo vodi još 7.500 osoba. U Bosni i Hercegovini je do sada pronađeno 80 posto nestalih, što se nigdje u svijetu nije desilo, da se nakon sukoba pronađe toliko lica. Naša iskustva pokušavamo prenijeti i na druga područja kao što su Ukrajina, Libija i Azerbejdžan”, dodao je Hadžiomerović.
FOTO AA
-
-
-
-
