Koalicija „Pod lupom“ predstavila je novo istaživanje. Riječ je o nalazu dugoročnog posmatranja Lokalnih izbora 2020. koji se odnosi na rad lokalne izborne administracije i zabilježene izborne nepravilnosti i prevare u periodu od 7. Septembra do 25. oktobra ove godine. Nepravilnosti nije nedostajalo.
Posmatrači Koalicije u navedenom periodu zabilježili su ukupno 880 izbornih nepravilnosti. Najveći broj odnosi se na preuranjenu, zakonom zabranjenu izbornu kampanju. Koliciji su prijavljena 242 ovakva slučaja u 65 općina i gradova. Odmah iza slijedi rad državnih službenika u izbornoj kampanji sa 117 slučajeva u 41 općini i gradu te zloupotreba javnih resursa.
„Posmatrači Koalicije Pod lupom zabilježili su 32 slučaja izazivanja, etničke, vjerske ili druge netrpeljivosti i govora mržnje, dok su u sedam općina zabilježne veće prijave ili odjava birača, što može upućivati na izborni inženjering“, kazao je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije „Pod lupom“.
Iz Koalicije kažu da posmatrači na terenu prate 143 lokalne izborne komisije, koje su u periodu od 7. septembra do 25. okotobra održale gotovo 800 sjednica. I tu je, dodaju, zabilježen veliki broj nepravilnosti.
„Dvije lokalne izborne komisije rade u nepotpunom sastavu, ikao je do izbora ostalo dvije sedmice, u Pelagićevu i Vukosvlju. U šest lokalnih izbornih komisija navode da nemaju adekvatne uslove za rad – Bihać, Istočno Novo Sarajevo, Ribnik, Sanski Most, Višegrad i Vukosavlje. U 13 izbornih lokalnih komisija ne poštuju se odredbe zakona koji se odnose na ravnopravnost spolova”, kazao je Husein Kamenjaković, PR – koordinator Koalicije „Pod lupom“.
Ono što posebno zabrinjava, kažu u Koaliciji jesu podaci da obuke za članove biračkih odbora još uvijek nisu počele u čak 88 općina i gradova, iako je rok do 8. novembra, te da u najmanje 18 gradova i općina u BiH lokalne komisije nisu objavile imena članova biračkih odbora s pripadnošću političkom subjektu.
Ključna izborna nepravilnost je, poručuju trgovina mjestima u biračkim odborima. Iako Izborni zakon propisuje da politički subjekti mogu imati samo po jednog predstavnika u sastavu jednog biračkog odbora, uglavnom registruju fantomske političke subjekte kojima nije cilj osvojiti glasove na izborima već domoći se mjesta u biračkim odborima, ili se jednostavno kupuju mjesta u biračkim odborima od onih koji nemaju interes da budu prisutni u osnovnim izbornim jedinicama, zaključeno je.
Nedim Selimbegović, TVSA
-
-
-
-
