Kada će biti usvojen i šta podrazumijeva Urbanistički plan KS? Da li je ukidanjem zaključka o vjetrokoridorima omogućena nekontrolisana gradnja visokih zgrada? Da li je neophodan moratorij na gradnju do usvajanja Urbanističkog plana? O ovim ali i drugim temama razgovarali smo u Polisu sa Farukom Muharemovićem i Aidom Koluder – Agić.
Skupština KS još u februaru ove godine usvojila je Nacrt urbanističkog plana koji je nakon toga bio i u javnoj raspravi. Strateški izuzetno važan dokument za KS.
Šta će on zapravo značiti za KS, kakve promjene predviđa, s obzirom da je riječ o dokumentu koji će važiti sve do 2036. godine?
“Donosi nam uređenje stanja u prostoru, moram reći i naglasiti ovdje da u suštini ovaj plan je samo kontinuitet, nastavak plana iz ’85-2015. Donosi određene promjene, danas smo bili svjedovi odluke GV grada Sarajeva gdje su stavili van snage odluku o pristupanju izrade Centra Novo Sarajevo, koji po starom je trebao biti novi Centar Sarajevo. Međutim, unazad dvadesetak godina, taj prostor se uzurpirao, pa bi novim Urbanističkim planom, novi Centar ili Downtown trebao biti na prostoru Rajlovca odnosno Sarajevskog polja. Nove tramvajske pruge, saobraćajnice, rasterećenje saobraćajne infrastrukture. Bez obzira šta mi nacrtali, Skupština KS usvojila, bez realizacije ostalih nivoa vlasti, kompletnog sistema, opet će ostati suho slovo na papiru“, kazao je Faruk Muharemović, direktor Zavoda za planiranje i razvoj KS.
Gospođo Koluder – Agić upoznati ste sa planom i šta on predviđa. Dobar ili ne? Koje su mu prednosti, nedostatci?
“Moram da istaknem da je ogromna sramota da Sarajevo dan danas ima aktuelni plan iz 1985e godine. To je porazno za naš kanton, da stanovnici i dalje imaju parametre koje su na postulatima koji ne obuhvataju ratna dešavanja u periodu 92-95, migracija stanovništva…. Kao što je direktor rekao, skoro osam godina nakon isteka ovog urbanističkog plana iz prošlog vijeka. Građani, institucije, općine kao lokalne zajednice, udruženja građana su na javnim raspravama su pristupili i iznijeli svoje primjedbe, ima ih preko 700. Sama statistika medicinska gdje imamo enormno povećanje broja malignih bolesti koji se direktno mogu dovesti u konotaciju sa zagađenim vazduhom su nešto što implicira da moramo pristupiti studiosnom principu analize našeg zraka i svega onoga što doprinosi zagađenju našeg grada“, kazala je Aida Koluder – Agić, arhitektica
‘Vjetrokoridori su nešto što kroz ružu vjetorva rade ventilaciju grada’
“Ja vjerujem da će Zavod dati adekvatan odgovor na sva pitanja građana koja su uglavnom bila usmjerena u ovom pravcu. Ta odluka je proizvod zakonske procedure koja je usvojena od Vlade KS 2020 godine, usvojena od Skupštine KS 2020 godine, gdje se impliciralo da se trebaju koridori koji su znatno značajno objašnjeni, u kom se lokalitetu nalaze, pričamo o koridoru Miljacke koja je glavna žila kucavica grada i konekcije ali i vjetrokoridora, najšira i najbolja provjetrenost našeg grada je u prostoru Otoke, onda dolazi do blagog zagušenja, što doprinosi blokovi zgrada koji opasavaju Miljacku i onemogućavaju disperziju zraka koja je neophodana za pročišćenje vazduha“, kazala je Aida Koluder – Agić.
“Studija vjetrokoridorima je rađena na zahtjev Vlade KS i urađena je i dobra je. Jedino što ne valja u tome su zaključci. Šta se dešava sa vjetrokoridorima poslije Stupske petlje, gdje nestaju? Šta se dešava sa Ilijašem, jednim od najzagađenijih mjesta u KS. Taj vjetrokoridor udara u Stupsku petlju, i zavrće ovamo i vraća prema Studentskim domovima, ja postavljam pitanje svima nama, jel to ok zaključak? U kreiranju tih zaključaka nije radila struka. Niko od struke nije učestvovao. To su kolege iz nevladine organizacie radili i profesori sa Mašinskog fakulteta koji su radili simulacije toga. Niko od arhitekata i urbanista učestvoavo u izradi zaključaka za ventilacione koridore“, kazao je Muahremović.
Čitavu emisiju Polis možete gledati na našem Youtube kanalu.
