Aktuelna prvostepena osuđujuća presuda Miloradu Dodiku otvara niz važnih pitanja u političkom, ustavnopravnom i geopolitičkom kontekstu Bosne i Hercegovine. Postavlja se pitanje šta ova presuda znači za državu BiH i njene institucije. Iako bi se mogla smatrati korakom ka pravdi, presuda također ukazuje na snagu i slabosti političkog sistema BiH, u kojem su presude često podložne političkim utjecajima.
Ukoliko presuda postane pravosnažna, njen pravni efekat mogao bi biti duboko značajan, s mogućim sankcijama i ograničenjima za Dodikovo političko djelovanje. Međutim, zbog njegove snažne političke baze i podrške u određenim dijelovima BiH, teško je predvidjeti hoće li ovo označiti kraj njegove političke karijere ili samo privremenu prepreku.
Poseban izazov predstavlja i odnos prema zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS), koja je često donosila odluke u suprotnosti sa ustavnopravnim okvirom BiH. Ovo postavlja dodatna pitanja o zaštiti ustavnog poretka i integriteta BiH, što zahtijeva stabilan i konsenzualan pristup svih političkih aktera, kao i međunarodnih partnera.
O svim ovim pitanjima razgovarali smo u emisiji Polis, sa našim gostima: Kasimom Trnkom, Amelom Delićem, Sonjom Biserko i Lamijom Grebo.
Šta osuđujuća prvostepena presuda Miloradu Dodiku znači u trenutnom političkom, ustavnopravnom i geopolitičkom kontekstu Bosne i Hercegovine?
„Jedno je pravni aspekt ovog pitanja, a drugo političke konsekvence, pri čemu moramo strogo praviti razliku. Naime, sudski postupak se vodi protiv pojedinca i njemu se stavlja na teret da je prekršio krivični zakon Bosne i Hercegovine, koji je, doduše, nametnuo visoki predstavnik. S druge strane, političke implikacije su zloupotreba te pravne činjenice, jer je osudjena jedna osoba, a ne institucija. Vlasti u entitetu RS, a još više u Srbiji, dali su tomu potpuno drugačiju konotaciju, tumačeći to kao napad na instituciju RS i napad na srpski narod, što zapravo nije tačno, jer se radi o krivičnoj odgovornosti pojedinca“, ističe Trnka.
Prvostepena presuda Miloradu Dodiku izazvala je veliku pažnju javnosti, posebno u kontekstu mjere sigurnosti koja podrazumijeva zabranu obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske. Šta ova mjera znači i kako se pravno tumači u okviru postojećeg pravnog sistema Bosne i Hercegovine?
“U pogledu ove presude, istakao bih nekoliko teza. Prvo, pozitivno je što je donesena presuda, jer tom presudom je zapravo očuvan dignitet pravosuđa u Bosni i Hercegovini, kao i dignitet same države Bosne i Hercegovine. S druge strane, presuda je takva da se kroz drugostepeni postupak može, naravno, ukinuti ili umanjiti, ali ostavlja prostor da, ukoliko ostane u ovom obimu, kazna bude i otkupljena. Dakle, donesena je presuda koja se ipak može djelomično eskivirati. S druge strane, to stavlja odgovornost, prije svega, na instituciju OHR-a, ali i na druge međunarodne aktere, da promovišu i zaštite vladavinu prava u BiH. Postoje društveno-političke tenzije koje će nastati prilikom potpune implementacije presude kada ona postane pravosnažna. U konačnici, ovo je presuda koja stvara dilemu, jer dug period od šest godina može dovesti do političkog zaborava Milorada Dodika”, ističe Delić.
Pratili ste tok suđenja Miloradu Dodiku. Da li se može reći da je ova presuda bila očekivana?
„Ne znam koliko je bila očekivana. Mi živimo u zemlji gdje možda pola zemlje očekuje i priželjkuje ovu presudu, dok drugo pola želi nešto sasvim suprotno. Mnoge je možda i iznenadila. Moramo uzeti u obzir da je ovo prvi predmet, odnosno prva presuda koja se donosi po ovom članu zakona. Međutim, tužilaštvo i sud Bosne i Hercegovine su djelovali prilično brzo nakon izmjena zakona, za razliku, recimo, od takozvanih nametnutih izmjena zakona kada je bilo u pitanju negiranje genocida i drugih zločina, gdje je tužilaštvu trebalo dvije godine da podigne samo optužnicu. Presuda nije pravosnažna, tako da ostaje da se vidi kako će biti na kraju“, kaže Grebo.
Cijelu emisiju pogledajte na našem YouTube kanalu TVSA.
