Presuda u postupku protiv predsjednika entiteta Republike Srpske, Milorada Dodika, i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika RS-a, Miloša Lukića, trebala je biti donesena u srijedu. Uoči donošenja presude, sve su glasnije izjave zvaničnika iz Republike Srpske koje upozoravaju da bi eventualna osuđujuća presuda mogla ugroziti mir u Bosni i Hercegovini.
U tom kontekstu, pojavila su se pitanja kako se suprotstaviti najavljenim radikalnim mjerama i kojim mehanizmima bi se mogla spriječiti destabilizacija države. Također, postavlja se pitanje kako bi se riješila moguća blokada države u slučaju da Dodik povuče svoje kadrove iz državnih institucija.
Ova pitanja bila su predmet večerašnje diskusije, a gosti, koji su se uključili putem Skype-a, bili su prof. dr. Ahmed Kico, stručnjak za sigurnost, i Dragan Bursać, novinar i publicista. A gost u studiu bio je prof. dr. Goran Kovačević, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije.
Nakon što je Schmidt 1. jula 2023. poništio zakone i nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH, čime je neizvršenje odluka visokog predstavnika postalo krivično djelo, Dodik je 7. jula ipak potpisao ukaze i proglasio zakone važećim, nakon čega su objavljeni u Službenom glasniku RS-a.
Koja je suština izmjena Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Visoki predstavnik, a koje omogućavaju sankcionisanje neizvršavanja njegovih odluka?
„Prvenstveno, ako pogledate slijed događaja koji je uslijedio nakon donošenja zakona o njihovom ukidanju, unošenje Krivičnog zakona i odredbi koje sprječavaju samovoljno političko djelovanje, izvanzakonsko djelovanje političara je svugdje krivično djelo, nije samo kod nas. Ipak, naši političari generalno misle da su zaštićeni, da će hajka koju medijski mogu organizirati protiv organa gonjenja, suda i tužilaštva, donijeti im momentum i mogućnost da se izvuku od eventualnog krivičnog gonjenja“, kaže Kovačević.
Presuda Miloradu Dodiku zbog nepoštivanja odluka Visokog predstavnika bit će donesena 26. februara. Predviđene kazne uključuju zatvorsku kaznu od 6 mjeseci do 5 godina, te zabranu političkog djelovanja na deset godina. U slučaju oslobađajuće presude, očekivane reakcije bi mogle uključivati dalju političku stabilizaciju, dok bi osuđujuća presuda mogla izazvati političke napetosti i potencijalnu destabilizaciju, s mogućim radikaliziranjem stavova u RS-u.
„Dakle, puno je kombinacija, puno je mogućnosti, puno je stvari koje se mogu desiti. Ako presuda bude oslobađajuća, to će, što se mene tiče, biti na neki način poraz sudskog i ustavnog sistema države Bosne i Hercegovine. Čovjek koji je svjesno kršio Ustav BiH, koji je doveo do nedoumice građanima entiteta RS-a, na neki način će biti amnestiran, a to će prikazati da je sud ustuknuo. To je, ako mene pitate, iako stvarno ne želim da prejudiciram“, kaže Bursać.
Izjave Milorada Dodika i njegovih pristalica sve su glasnije, upozoravajući da bi eventualna osuđujuća presuda mogla ugroziti mir u Bosni i Hercegovini. Koliko bi, u stvarnosti, takav ishod predstavljao prijetnju sigurnosti i stabilnosti države?
„Ovo je zaista delikatan trenutak u razvoju institucija države Bosne i Hercegovine. Slažem se s kolegom Bursaćem koji je iznio neke scenarije i varijante koje zapravo idu u prilog navodnom održanju Dodika kao predsjednika RS-a. S druge strane, moramo biti svjesni da svi moramo podržati sud Bosne i Hercegovine, jer su institucije BiH, prije svega, te koje garantuju sigurnost svih građana Bosne i Hercegovine. Ako hoćete, i sigurnost entiteta Federacije BiH, entiteta RS i Brčko distrikta BiH. U tom smislu, želim kao sigurnosni stručnjak zaista podržati rad odgovorne i profesionalne sudije Sene Uzunović, koja, unatoč teškim pritiscima i tendencioznim komentarima, zaista profesionalno i gospodski vodi ovaj proces. Mislim da i drugi ljudi i druge institucije trebaju podržati profesionalan pristup sudije Uzunović, koja, bez obzira na to kako presudi, može biti u funkciji stabilizacije i jačanja institucija i države Bosne i Hercegovine“, kaže Kico.
Cijelu emisiju pogledjate na YouTube kanalu TVSA.
