Iz Bosne i Hercegovine više ne odlaze samo mlade osobe, već i kompletne porodice u potrazi za boljim životom. Demografska slika sve je lošija. Kako zaustaviti trend odlaska? Prijeti li Bosni i Hercegovini bijela kuga? Trebaju li bolje pronatalitetne politike? O ovim temama za Polis su govorili predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Zukić, profesor demografije Stevo Pašalić, profesor sociologije Jusuf Žiga i Adnan Jabučar koji je sa porodicom odselio u Njemačku.
“Supruga je dobila ponudu za posao u Kelnu. Imamo troje djece koja su u periodu odrastanja kada im je, kao i njihovim vršnjacima, potrebna stabilnost, kako u domu, tako i u državi. Nažalost, to u našoj zemlji nije slučaj. To je bila naša odluka, ne finansijska, ne neka druga, nego smo htjeli svojoj djeci pružiti nešto više od onoga što mogu imati dole (u BiH). Da li smo pogriješili? – mislim da nismo. Za ove dvije godine čini mi se da prave veće korake nego što bi to radili u domovini”, rekao je Jabučar.
“Uvijek je više ljudi odlazilo nego što se doseljavalo u BiH. To je ostavilo posljedice, i demografske, i ekonomske i svake druge. Migraciona politika je danas jedno ključno pitanje sa kojim se ozbiljno treba pozabaviti”, istakao je Pašalić.
“Mi smo se puno borili da se, po Aneksu 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma, ljudi vrate – spontano. Država nije stala iza tog povratka, nego su ljudi, kritična masa, koja je krenula prema svojim i porušenim domovima, vraćali se. Onda smo mi lobirali kod međunarodnih organizacija, dok naša država nije formirala ministarstvo. Veliki napor i trud smo uložili da bi se ljudi mogli vratiti, barem u onim porušenim dijelovima gdje su se mogli vratiti, barem tamo gdje ih niko nije ometao”, istakla je Zukić.
“Mladi i sposobni ljudi su najveća dragocjenost jednog društva. Najvažniji društveno-razvojni resurs. Sve zemlje i društva, koja iole drže do sebe, znaju da je to tako i odgovorno se ponašaju prema tom resursu, nastoje da zadrže te ljude”, rekao je Žiga.
-
-
-
-
