Polis o nasilju: “Nemamo senzibiliteta”, “to je odgovornost sudija”, “žrtve nemaju povjerenja u sistem” (video)
Brojna ubistva potresla su Bosnu i Hercegovinu prošle godine, bilo ih je čak 40, od toga 12 je žena ubijeno. Nastavilo se s ubistvima i u 2025. Godini. Ubistvo u Banjaluci, a posljednji slučaj na Palama gdje je pronađeno tijelo muškarca zakopano u šumi – što govori o brutalnosti zločina.
Je li u porastu nasilje, šta su uzroci, zašto nema adekvatne prevencije, je li rješenje u oštrijoj kaznenoj politici? O ovome u Polisu govorili su profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Armin Kržalić, aktivistkinja Ženske mreže u BiH Fondacija Cure Selma Hadžihalilović, subspecijalista forenzičke psihijatrije Omer Ćemalović i sociologinja Smiljana Vovna.
“Mislim da smo postali desenzibilisani. Nema senzibiliteta i empatije prema stradanju drugog, altruističkog postavljanja u takvim okolnostima. Kao da je anestezirana populacija”, pojasnio je Ćemalović.
Neizbježna su bila pitanja o tome kakva je kaznena politika jer često čujemo da su sankcije preblage i da ih je potrebno pooštriti. A s druge strane, nerijetko svjedočimo da se u sudnicama ne izriču maksimalne kazne predviđene za to.
“To je pitanje odgovornosti sudija. Njima je ostalo diskreciono pravo da se kreću između opšteg minimuma i opšteg maksimuma. Moramo uzeti u obzir ovu priču o društvenim problemima. Ona kreće od vrha, a to je korupcija. Ona kreće od zakonodavne vlasti, koja je kontrolor izvršne vlasti. Ona zna, na neki način, gdje je ta korupcija, ali joj toleriše. Isto tako, izvršna vlast zna gdje je korupcija u zakonodavnoj. To se tako spušta do najnižeg nivoa gdje se toleriše. Dok ne riješimo problem korupcije u društvu, dok ne budemo imali ljude od integriteta – i na izricanju presuda, na prikupljanju dokaza i njihovom predstavljanju, nećemo imati rješavanje ovih pitanja. Zakonski okvir je dobro uređen, mada može biti bolji”, kazao je Kržalić.
“Dobro znam koji je strah tih žena da kažu da su žrtve nasilja, znam koja je snaga u tim ženama kada iskorače iz kruga nasilja. Dobro znam kada priđu šalteru gdje trebaju reći ‘dobar dan, ja sam tu došla’, i njih dočeka zid. To su stvari koje danas tek počinjemo malo dublje promatrati. Činjenica je da imamo porast nasilja prema ženama jer se žene osnažuju da prijave nasilje”, rekla je Hadžihalilović.
“Očito je da ‘pucamo’, da nemamo adekvatan način da zaštitimo žrtve nasilja. Same žrtve nisu zadovoljne, ustručavaju se da to prijave, nemaju povjerenja u sistem. A nemamo povjerenja jer nam vlast, od zakonodavne do izvršne, ne daje nam sigurnost. Daju sigurnost na papiru. To se ogleda u davanju izjava nakon nekog tragičnog čina”, rekla je Vovna.
