“Ko, neposredno ili putem informaciono-komunikacionih tehnologija, objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj osobnog karaktera bez pristanka osobe koja je spis sastavila ili na koju se spis odnosi, koja je prikazana na portretu, fotografiji, filmu ili čiji je glas snimljen na fonografu ili bez pristanka osobe čiji se pristanak po zakonu traži, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.”
Ovo je član 193a Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona FBiH koji bi se rebao naći na dnevnom redu na redovnoj sjednici Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.
Zbog stavova da se ovim uvodi cenzura, prije svega novinara, TVSA je u emisiji Polis otvorila ovu temu.
Gosti su bili Anida Sokol – Mediacentar, Marko Divković – predsjednik UO Udruženja BH novinari, Edo Kanlić -Transparency international i Emil Karamatić – Društvo novinara BiH.
Komentarišući navode Lane Prlić, predlagateljice spornog člana, da je riječ o nesporazumu, sagovornici kažu da je to pokušaj uvođenja cenzure i zataškavanja kritičke misli.
„Upravo ovakve stvari, uz neke izmjene u RS-u, dovele su da smo, po indeksu, po mjerenju medijskih sloboda za 2023. godinu, 17 mjesta niže, na 82. mjestu. Kako je moguće da naši parlamentarci, koji se busaju evropskim putem, uopšte predlože nešto ovako?“, poručio je Divković.
„Malo mi je žao što ovo prolazi nezapaženo u Federaciji, a daleko smo odmakli, jer govorimo o prijedlogu zakona, a ne o nacrtu. Skraćen je put do donošenja zakona. Ova odredba je tako formulisana da se može protumačiti na razne načine, prije svega kao cenzura. Možemo se s pravom zapitati da li će neko ko napravi snimak u kojem se dokazuje neki prekršaj ili koruptivne radnje, zaista morati tražiti odobrenje od onoga ko je to počinio da se to objavi, a da ne bude kažnjen za to“, rekao je Kanlić.
„Ova odredba je gora nego u Krivičnom zakoniku RS-a. Ne prepoznaje javni interes, da se nešto objavljuje u javnom interesu. Znamo da to pogađa novinare i novinarke, s obzirom na njihovu ulogu u društvu. Mogli bi završiti u zatvoru, ako bi objavili neki dokument koji pokazuje korupciju ili zloupotrebe vlasti i slično“, kaže Sokol.
„Zanimljivo bi bilo vidjeti kako bi bilo ako se novinari ne bi pridržavali ovog zakona, iako mislim da u ovoj državi nema puno ozbiljnih novinara. Imamo mali broj novinara – istraživača, koji pokušavaju naći greške u sistemu. Ova priča je usmjerena prema šačici novinara, ostale su oni stavili pod kontrolu“, smatra Karamatić.
-
-
-
-
