U emisiji „Polis“ gostovali su univerzitetski profesori i doktori iz oblasti kriminalistike, psihologije i sociologije – Hana Korać, Dženana Husremović i Elvis Fejzić
Masovni nenasilni protesti mladih u Kantonu Sarajevo otvorili su niz pitanja o političkoj odgovornosti, povjerenju građana i stabilnosti vlasti. Ostavka premijera Nihada Uka dodatno je intenzivirala raspravu o kolektivnoj i individualnoj odgovornosti, ali i o budućnosti vladajuće koalicije Trojke.
Profesor Elvis Fejzić, istakao je da je konformizam duboko prisutan u političkoj kulturi društva – od načina glasanja do ponašanja u kriznim situacijama.
„Konformizam imamo i kada glasamo, uglavnom slijedimo dominantnu etno-nacionalnu grupu kojoj pripadamo. Ali konformizam vidimo i sada, kada pojedini članovi Vlade postavljaju pitanje da li je ostavka uopće bila potrebna“, kazao je Fejzić.
Prema njegovim riječima, ostavka premijera predstavlja čin moralne i političke odgovornosti, ali i potvrdu da su protesti mladih imali efekta. Naglasio je da postoji i kolektivna odgovornost, jer su građani birali aktuelnu vlast, ali i personalna odgovornost nosilaca funkcija.
„Najmanje što treba propitivati jeste da li je trebalo podnijeti ostavku. Naravno da jeste. Mladi su jasno poručili da više ne žele tolerisati neodgovorno upravljanje“, rekao je Fejzić.
On je dodao da su nenasilni protesti i građanski neposluh legitimna demokratska sredstva, posebno kada građani osjećaju nesigurnost, izostanak osnovnih usluga ili iznevjerena politička obećanja. Prema njegovoj ocjeni, mladi su ovim protestima uskratili legitimitet vlasti i pokazali visok nivo političke zrelosti.
Protest kao politički aktivizam i proces katarze
O protestima je govorila i profesorica Dženana Husremović, naglasivši da mladi imaju puno pravo na politički aktivizam.
„Mi smo ovdje ili politični ili smo mrtvi. Ne možete biti apolitični i reći da vas se to ne tiče“, poručila je Husremović.
Istakla je da je za mnoge mlade ovo prvi ozbiljan politički angažman, te da je riječ o generaciji koja pokazuje veći stepen spremnosti na konkretno djelovanje – i online i offline – u odnosu na prethodne generacije.
„Oni imaju snažno razvijen osjećaj za pravdu i kolektivnu efikasnost. Pokazali su da njihova akcija može imati stvarne političke posljedice“, rekla je.
Profesorica je upozorila i na postojanje transgeneracijske traume u bh. društvu, ali je naglasila da je ohrabrujuće to što mladi svoju frustraciju ne pretvaraju u mržnju i nasilje, već u konstruktivnu akciju.
Govoreći o generaciji njihovih roditelja, istakla je da je riječ o ljudima koji su prošli teške, često traumatične periode bez adekvatne društvene reparacije, što je dovelo do osjećaja iscrpljenosti i rezignacije.
Pad Vlade Kantona Sarajevo
Komentarišući političku situaciju nakon ostavke premijera i odnose unutar koalicije Trojke, Fejzić je ocijenio da su problemi u funkcionisanju koalicije vidljivi već duže vrijeme, ne samo na kantonalnom, već i na višim nivoima vlasti.
Sigurnosna situacija: „Zadovoljavajuća“ ili zabrinjavajuća?
Poseban segment razgovora bio je posvećen sigurnosnoj situaciji u Kantonu Sarajevo. Profesorica je upozorila na čestu upotrebu termina „zadovoljavajuća sigurnosna situacija“, koji se nerijetko koristi u javnim istupima sigurnosnih agencija.
„Mislim da se većini nas kosa digne na glavi kada čujemo taj termin“, kazala je.
Ona je napravila jasnu razliku između, općeg sigurnosnog stanja u Kantonu Sarajevo i sigurnosnog stanja izazvanog konkretnim tragičnim događajem i propustima u javnom saobraćaju.
Prema njenoj ocjeni, opća sigurnosna situacija nije zadovoljavajuća, dok je stanje vezano za konkretni događaj ozbiljno narušeno.
„Vidjeli smo da izjave građana, posebno mladih, odaju opšti strah da uđu u javni prevoz. To je realno. Trebat će vremena, sigurno nekoliko mjeseci, da se taj osjećaj stabilizuje“, naglasila je.
U diskusiji je povučena i paralela s postratnim periodom nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kada je kod građana bio izražen pojačan osjećaj straha i preosjetljivosti na iznenadne zvukove – što ukazuje na to koliko traumatski događaji mogu dugoročno uticati na percepciju sigurnosti.
Više u videu:
