Ljudska prava u BiH, koliko se poštuju, koliko se krše, koliko smo daleko od Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima, jesmo li kao pojedinci i društvo svjesni svojih prava.
Koliko se ljudska prava u BiH poštuju ili su samo mrtvo slovo na papiru, na ovo i ostala pitanja u Polisu su odgovarali Dražen Nikolić, Jasminka Džumhur, Rubina Čengić i Lejla Huremović.
U 2023. godini BiH bila je na 75. mjestu po indeksu vladavine prava Svjetskog projekta pravde, što je najlošiji rezultat od 2015. godine.
– Uvijek koristim i kao referentni naš godišnji izvještaj Institucije ombusmena za ljudska prava jer naše žalbe na neki način ukazuju šta su nezadovoljstva građana i šta je to jer žalbe i jesu u odnosu na institucije vlasti. Ono što se uzima kao ključno u ocjeni demokratičnosti, uvijek je pitanje implementacije prve generacije prava, govorimo o građanskim i političkim pravima, a to je pitanje slobode izražavanja i okupljanja. Svi se mi rađamo s tim slobodama. Država može vršiti ograničenja, ali pod jasno propisanim okolnostima – istakla je dr. Jasminka Džumhur, ombdusmanka za ljudska prava.
Razgovarali smo i o ljudskim pravima u RS-u.
-Helsinški odbor za ljudska prava u RS-u na kraju svake godine radi izvještaj, ali i periodične izvještaje koji se tiču stanja ljudskih prava. U zadnje dvije-tri godine primjetan je pad u nekom već do sada dostignutom standardu u samoj implementaciji provođenja tih prava koja su garantirana koje opet institucije u našem sistemu treba i da provode. Praksa pokazuje da je najveći problem koji ljudima stvara nelagodu i težnju za zaštitom je pitanje diskriminacije. Ona može biti raznorazna, kako na poslu, tako i ona povodom pola, diskriminacija zbog zdravstvenog stanja, zbog starosti – kazao je Dražen Nikolić, advokat Helsinškog komiteta za ljudska prava u RS-u.
LGBTIQA+ također se suočavaju s različitim vrstama diskriminacije, ali i različitim oblicima nasilja.
– Ako poredimo nekih 15-ak godina unazad možemo reći da postoje određeni koraci, ali oni nisu dovoljni da bi mogli autentično i sigurno živjeti u ovoj državi. Ono što se dešava kroz vrijeme koje protiče, iako postoji Zakon o zabrani diskriminacije koji poznaje seksualnu orijentaciju, rodni identitet kao osnove koje su zabranjene da se diskriminišu osobe. Ono što se dešava je da sa normalizuje nasilje nad LGBTQ osobama, kako u zajednici, tako i društvu u BiH – istakla je Lejla Huremović, LGBT aktivistkinja.
-Najjednostavniji način da se izađe iz ovih problema jeste da imamo odgovornu vlast koja svakog stanovnika i stanovnicu ove zemlje posmatra ravnopravno s punim prvaima od prve generacije pa nadalje. Ono što je naš problem ovdje jeste da svako od nas je ugrožen prije svega ako nije u odgovarajućoj političkoj grupi – istakla je Rubina Čengić, novinarka.
Čitavu emsiju pogledajte na našem Youtube kanalu.
