Počitelj, jedinstveni grad-spomenik i muzej pod otvorenim nebom koji se nalazi na tentativnoj listi UNESCO-a, godinama se suočava s nemarom i propadanjem. Iako privlači hiljade turista dnevno, kulturna baština Bosne i Hercegovine ostavljena je bez sistemske brige i upravljačke strukture.
Gostujući u emisiji Špica, umjetnica Šemsa Gavrankapetanović i Enes Idrizbegović iz Udruženja građana „Grad muzej Počitelj“ upozorili su na alarmantno stanje u kojem se ovaj historijski biser nalazi.
Od obnove do potpunog nemara
Kako ističe Gavrankapetanović, nakon ratnih razaranja, Vlada Federacije BiH je na osnovu Dejtonskog sporazuma (Aneks 8) pokrenula i 2003. godine stručno sprovela djelomičnu revitalizaciju Počitelja. Međutim, nakon milion skih ulaganja i velikih napora, nadležne institucije su u periodu od 2014. do 2016. godine naglo izgubile interes i napustile projekat.
„Posljednjih deset godina niko ne vodi sistemsku brigu o Počitelju. Grad je napušten od strane onih koji bi trebali brinuti o spomenicima, turizmu i uslovima za život lokalnog stanovništva“, naglasila je Gavrankapetanović.
Lavirint birokratije: „Svi odgovaraju da nisu nadležni“
Predstavnici Udruženja građana obratili su se brojnim ministarstvima i institucijama s konkretnim prijedlozima, uključujući i uvođenje naplate ulaznica za posjetioce kako bi se osigurala sredstva za održavanje. Rezultat je bio poražavajući.
„Pisali smo Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, Ministarstvu prostornog uređenja, Ministarstvu kulture i sporta, Zavodu za zaštitu spomenika te Gradu Čapljini. Svi do jednog su odgovorili da nisu nadležni“, naveo je Enes Idrizbegović.
On dodaje da je Regulacioni plan usvojen u Predstavničkom domu FBiH još prije šest godina, ali nikada nije razmatran na Domu naroda, što institucijama služi kao izgovor za nedjelovanje.
Sigurnosna rizik za hiljade turista
Uprkos zapuštenosti, Počitelj dnevno posjeti između 1.500 i 2.000 turista, većinom stranaca. Međutim, zatiče ih poražavajuća slika – grad bez javnog toaleta i kanti za otpatke, dok samonikle smokve, šipci i drače uništavaju stare kamene zidove.
Od devet kapitalnih spomeničkih objekata – među kojima su Kula, Han, Hamam i Likovna kolonija – u funkciji su samo tri, dok su ostali zatvoreni za posjetiocima. Pojedini objekti, poput Kule bez zaštitnih ograda i sa oštećenim stepeništem, predstavljaju i direktnu fizičku opasnost za prolaznike.
Apel građana i stručnjaka ostaje jasne poruke: Počitelju je hitno potrebna jedinstvena upravljačka struktura i sistemska zaštita prije nego što ovo neprocjenjivo blago u potpunosti podlegne zubu vremena.
-
-
-
-
