Svjetski dan plućne hipertenzije obilježava se sutra, 5. maja. U svijetu gdje se bolesti najčešće prepoznaju po vidljivim znakovima i dramatičnim simptomima, plućna hipertenzija (PH) ostaje gotovo neprimjetna – sve dok ne bude prekasno. Ova rijetka i progresivna bolest sužava plućne arterije, otežava rad srca i pacijentima svakodnevicu pretvara u borbu za dah.
Vera Hodžić, 63-godišnja novinarka iz Zavidovića, ovu borbu vodi već dvanaest godina.
– Umor, kratak dah, nemogućnost podnošenja napora – to su bili prvi znaci. Isprva sam mislila da je riječ o mojoj hipotireozi – kaže Vera.
Dijagnoza je postavljena nakon dužeg bolničkog liječenja: primarna plućna hipertenzija.
Kada je riječ o primarnoj, odnosno plućnoj arterijskoj hipertenziji – čiji uzrok još uvijek nije poznat – stručnjaci ističu da genetika može igrati važnu ulogu, a učestalost ove forme bolesti procjenjuje se na svega 15 do 30 slučaja na milion stanovnika. S druge strane, znatno je češća takozvana sekundarna plućna hipertenzija, koja nastaje kao posljedica drugih medicinskih stanja, uključujući slabost lijevog srca, neoperisane urođene srčane mane, različite plućne bolesti (poput hronične tromboembolije), kao i određene hematološke ili reumatološke poremećaje. Statistike pokazuju da najveći broj pacijenata – čak do 70 posto – čine oni sa plućnom hipertenzijom koja se razvija u sklopu srčane insuficijencije. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) klasificira plućnu hipertenziju u pet grupa prema zajedničkim klinički bitnim obilježjima.
Terapiju koju bi Vera Hodžić trebala primati još uvijek nema u potpunosti.
– Niti imam potpuni pristup terapiji, niti sam zadovoljna zdravstvenom zaštitom koju dobijam – dodaje.
Upravo zbog toga je osnovala Udruženje građana oboljelih od plućne hipertenzije “Dah”, kako bi podigla svijest i pokrenula promjene.
– Neću stati dok svi pacijenti u BiH ne dobiju makar jedan lijek o trošku države – odlučno poručuje.
Struka upozorava da se radi o bolesti koju je teško prepoznati na vrijeme.
– Plućna hipertenzija je podmukla bolest. Lijekovi ne vode ka izlječenju, ali značajno ublažavaju simptome i usporavaju progresiju bolesti – kaže prof. dr. Azra Durak-Nalbantić, kardiologinja sa UKCS.
