Nakon što se jutros obrušio dio mosta na rijeci Savi, privremeno je zatvoren Granični prijelaz Bosanska Gradiška, a promet na ovoj dionici je potpuno obustavljen. O tome šta ova blokada znači za domaću privredu i prijevoznike, za Televiziju Sarajevo govorio je Velibor Peulić iz Konzorcija Logistika Bosne i Hercegovine.
Smanjen kapacitet i stotine kilometara obilaznice
Peulić ističe da je ovo izuzetno težak dan za Bosnu i Hercegovinu kada je u pitanju lanac snabdijevanja. Bosna i Hercegovina posjeduje tri ključna BIP prijelaza (prijelazi sa potpunim fito-sanitarnim i veterinarskim nadzorom), a isključivanjem Gradiške, država je svedena na samo dva operativna prijelaza.
“Granični prijelaz Gradiška je u prosjeku bilježio 919 jedinstvenih carinskih isprava dnevno. To znači da je naš ukupni kapacitet u ovom trenutku umanjen za minimalno jednu trećinu. Sjeverozapadni dio Bosne i Hercegovine sada je primoran da transportne procese preraspodijeli prema graničnom prijelazu Bijača ili prema privremenim rješenjima poput Šamca”, pojašnjava Peulić, podsjećajući da prijelaz Svilaj još uvijek ne radi u svom punom kapacitetu.
Ovakva izmjena ruta donosi ogromno opterećenje za prijevoznike. Prema procjenama Konzorcija Logistika, privreda će se suočiti sa dodatnih 300 kilometara vožnje po jednoj transportnoj operaciji. To direktno implicira veće troškove goriva, održavanja vozila i dugotrajna čekanja na preostalim prijelazima.
Izbjegnuta tragedija i ignorisana upozorenja
Peulić naglašava da je jedina sreća u ovoj situaciji to što nije bilo ljudskih žrtava, iako su se crne prognoze mogle obistiniti.
“Sreća je što se nije desila tragedija. Prema našim informacijama, svega pola sata prije obrušavanja preko mosta je prešao autobus s učenicima na ekskurziji. Konzorcij Logistika je unutar posljednjih godinu dana intenzivno upozoravao na problem nosivosti i opterećenja ovog starog mosta u samom gradu Gradišci. Ministar komunikacija i transporta BiH je bio apsolutno svjestan tog problema, ali reakcija je izostala”, ističe Peulić.
Sada se privreda, a posebno izvoznici iz dislociranih krajeva poput Velike Kladuše, suočavaju s logističkim košmarom jer moraju kružiti stotinama kilometara kroz Hrvatsku i preusmjeravati robu na jug zemlje.
Političke blokade i udar na džepove građana
Na pitanje o političkoj odgovornosti i činjenici da Vijeće ministara BiH na hitnoj telefonskoj sjednici nije dalo zeleno svjetlo za otvaranje novog graničnog prijelaza u Bosanskoj Gradišci (koji ima izgrađenu infrastrukturu), Peulić odgovara da logistiku ne bi smjela kočiti politika.
“Mi tržište posmatramo od Save do mora i od Une do Drine. Nas zanima isključivo protočnost. Logistika je krvotok ekonomije i svako povećanje troškova direktno se odražava na konkurentnost našeg izvoza, ali i na cijene uvozne robe. Na kraju, svaki fiksni i varijabilni trošak ove blokade platit će građani Bosne i Hercegovine kroz krajnje cijene proizvoda”, upozorava Peulić.
Borba za opstanak domaćih prijevoznika
Iako je proteklih dana zabilježen pozitivan pomak u pregovorima s Republikom Hrvatskom oko izmjena Zakona o strancima – čime bi se kroz vizni režim zadržalo 10 do 11 posto domaćih profesionalnih vozača – ovaj infrastrukturni slom vraća privredu korak unazad.
Peulić je izrazio žaljenje što država ranije nije napravila veće iskorake te što domaći prijevoznici nemaju ravnopravan status i olakšice (poput povrata trošarina i taksi) kakve imaju njihove kolege u Sloveniji ili Hrvatskoj. Dodatni paradoks je i status prijelaza Svilaj, koji se u dokumentima i dalje vodi kao “skelski prijelaz”, iako se radi o modernom objektu spojenom na autoput.
“Domaći prijevoznici su hrabri ljudi. Mi već u hodu pravimo reorganizaciju poslovanja kako bismo smanjili logističke troškove. Nažalost, u ovakvim lancima snabdijevanja trenutno samo dijelimo sudbinu i stanje u kakvom se država nalazi”, zaključio je Peulić.
-
-
-
-
