Bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko prije tačno dvije godine donio je odluku o izmjenama Krivičnog zakona BiH kojim je krivična odgovornost propisana za negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
– Nemam pravo ignorirati presude Haškog tribunala kojeg je uspostavilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija, a zadužen sam za civilnu implementaciju mira – kazao je Inzko tada, pojašnjavajući zašto je na koncu mandata posegnuo za bonnskim ovlastima.
Povodom ove godišnjice u razgovoru za Fenu profesor filozofije i studija holokausta i genocida na Državnom univerzitetu Southern Connecticut prof. dr. David Pettigrew podsjeća da je to bila nada da će zakon smanjiti sveukupne slučajeve negiranja genocida u BiH.
Međutim, negiranje genocida se nastavio što čine čak i političari uključujući predsjednika Republike Srpske i vladajuće partije Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, što ima vrlo negativan i opasan učinak.
– Osim toga, negiranje genocida koje čini Dodik često je popraćeno govorom mržnje, poput psovanja genocida u Srebrenici i govorom mržnje prema Bošnjacima. To je također opasno jer ima za cilj poticanje mržnje i nasilja uz očito kršenje ljudskih prava i pravnih standarda – naveo je Pettigrew.
On ocjenjuje da dosad nadležna tijela nisu učinila dovoljno na procesuiranju negiranja genocida ili govora mržnje, a takvo nedjelovanje institucija onemogućilo je bilo kakve napore na tranzicijskoj pravdi u BiH, kao postgenocidnom društvu.
