Rast cijena osnovnih životnih namirnica, kao što su hljeb, mlijeko, meso i povrće, stvara dodatne finansijske probleme za ljude čiji su prihodi već ograničeni. Ograničavanje marži na osnovne životne namirnice jedan je od načina olakašica. Tržišni inspektori od danas regulišu da li se poslodavci priržavaju ograničenja marži u objektima veleprodaje i maloprodaje. Lista marže osnovnih životnih namirnica povećana je na 15 artikala .
Vlada FBiH, 28. septembra ove godine, donijela je odluku kojom propisuje utvrđivanje maksimalne visine marži u trgovini za 9, a naknadnom korekcijom 15 osnovnih prehrambenih proizvoda.
-Mislim da je ova lista sasvim dovoljna ako se cijene zadrže ili ako se spuste. Sljedeći sastanak koji je predviđen je zamrzavanje određenog broja artikala. Zaleđivanje cijena na određenom nivou znači da bi to moglo biti veoma korisno za potrošače gdje cijene neće ići dalje, kazao je Elmir Ramić, glavni generalni tržišni inspektor.
PRIMJERI OGRANIČENJA MARŽI ODREĐENIH NAMIRNICA:
PŠENIČNO BRAŠNO TIP 500, 5 I 25 kg: veleprodajna marža 6%, maloprodajna 8%; HLJEB POLUBIJELI PŠENIČNI 100% OD 400 g I VIŠE: veleprodajna marža 5%, a maloprodajna 6%; JESTIVO SUNCOKRETOVO ULJE 1L: veleprodajna marža 5%, maloprodajna 6%.
Manji procenat marže neće puno uticati na smanjenje cijena proizvoda u maloprodaji, mišljenja je Gordana Bulić, predsjednica udruženja Kluba potrošača.
-Marže nisu zarada trgovca, nego je to razlika između prodajne i nabavne cijene. Iz tih marži pokrivaju se plate u trgovini, trgovinske usluge plate radnika i svi troškovi trgovinskog poslovanja, samo jedan dio marže je praktično profit, tako da nije to baš popularna mjera, istakla je Gordana Bulić, predsjednica “Kluba potrošača, TK Telop”.
U entitetu Republika srpska postoje proizvodi na kojima nije obračunata marža. Iako je javnost očekivala bitno niže cijene, to se nije desilo. Razlika u cijeni, nakon korekcija marži je svega – nekoliko feninga.
TVSA
