U prostorijama Studentskog doma „Prof. dr. Fikret Hadžić” održan je otvoreni forum „Između realnosti i očekivanja”, događaj u sklopu kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja”. Forum je organizirala Fondacija „Izvor nade” u saradnji s Fondacijom lokalne demokratije.
Četiri panelistice iz različitih profesionalnih oblasti razgovarale su s prisutnima o emocijama, konfliktima, društvenim očekivanjima i konkretnim koracima koje možemo poduzeti kao pojedinci i kao zajednica.
Harisa Okanović, profesorica, otvorila je razgovor podsjetivši prisutne na ličnu odgovornost svakog od nas.
„Svi smo odgovorni ako svjedočimo bilo kojem obliku nasilja. Ne trebamo čekati da drugi reaguju. Ovu poentu shvatimo tek kada nam se lično ili našim bližnjima desi nešto slično”, rekla je Okanović. „Protiv nasilnika pravite buku – to je urođeni iskonski strah.”
Govorila je i o konfliktu kao prauzroku nasilja, naglasivši da je ključno razlikovati situacije gdje postoji mogućnost za rješenje od onih gdje ne postoji.
Morgijana Nezirović, psiholog i sistemski porodični psihoterapeut, usmjerila je razgovor na prepoznavanje vlastitih emocija i potreba. Posebno je istaknula pojam socijalne dobi – način na koji društvo određuje ulogu, status i očekivana ponašanja osobe na osnovu njenog životnog stadijuma.
„U našem društvu to su najčešće očekivanja o završenom fakultetu, zaposlenju, samostalnosti, a potom braku i posvećenosti porodici”, objasnila je Nezirović. „Za mlade žene je važno da djeluju autentično sebi, svom razvoju i prilikama, bez obzira na granice i očekivanja društva.”
Mubera Hodžić-Lemeš, menadžerica Sigurne kuće, podijelila je podatke sa terena.
„Svaka druga žena u BiH imala je neko iskustvo nasilja – bilo kao svjedok u porodičnom, prijateljskom ili obiteljskom kontekstu, bilo u ličnom iskustvu”, rekla je. „Nasilje je teško svesti na nulu, ali kao društvo možemo pokazati nultu toleranciju.”
Prisutne je upoznala s najčešćim situacijama zbog kojih žene traže pomoć i podsjetila na praktične korake: „Najbrži način je prijaviti putem SOS broja 1265 za cijelu Federaciju BiH i 1264 za Republiku Srpsku. Možete anonimno prijaviti i dobiti informacije o tome šta uraditi u takvoj situaciji.”
-
-
-
-
