Kolona s tabutima sa reekshumiranim posmrtnim ostacima žrtava Tihovića, koji su jutros ispraćeni iz kruga „Gradskih grobalja“ Visoko, prošla je i kroz Sarajevo. Zaustavila se na Baščaršiji te ispred zgrade Predsjedništva BiH. Prethodno se zaustavila ispred zgrade Općine Vogošća. Podsjetimo, riječ je o žrtvama bošnjačke nacionalnosti koji su ubijeni u julu 1992. godine, ekshumirani 1996. kada su i identificirani klasičnom metodom prepoznavanja. Tokom 2020. i 2022. godine izvršena je reekshumacija kako bi bio potvrđen njihov identitet putem DNK analize. Kolektivna dženaza bit će klanjana sutra te obavljen ukop na Šehidskom mezarju Tihovići.
„Svake godine, s ovog mjesta, prije 11. jula, ispraćamo žrtve Srebrenice i odajemo im počast. Evo, danas na ovom istom mjestu odajemo počast žrtvama Tihovića i ispraćamo ih na njihov vječni počinak. To nam je dužnost i obaveza – da se svake godine prisjećamo, obilježavamo, pamtimo, i da to ostane mlađim generacijama. Da i oni, na isti način, obilježavaju, odaju počast, i prenose istinu o historiji i događajima koji su se dogodili prije mnogo godina,“ rekla je Admela Hodžić, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo:
Alija Kožljak: savjetnik Denisa Bećirovića člana Predsjedništva BiH
„Predsjedništvu je po prvi put stigla obavijest o stradanju mještana sela Tihovići. Ovo je jedan težak i značajan trenutak – kako za žrtve, tako i za sve one koji osjećaju bol s porodicama nastradalih tokom agresije na BiH. Prošlo je 30 i više godina traganja za nestalima. Do sada su izvršene dvije ekshumacije, 2020. i 2022. godine, i identifikovano je još 13 žrtava od ukupno 30 koji su stradali i mučki ubijeni 4. jula u selu Tihovići. Svi su identifikovani, a ostalo je još pet osoba koje treba pronaći,“rekao je Alija Kožljak: savjetnik Denisa Bećirovića člana Predsjedništva BiH
Fikret Čolić- građanin podijelio je dojmove sa nama:
„Šta reći… Tu se jednostavno radi o ljudima koji su, ni krivi ni dužni, platili glavom. Kada vidite ko je stradao – žene, djeca, oni koji su najmanje zaslužili da odu pod zemlju – shvatite svu tragediju tog vremena. To je bilo jednostavno vrijeme neznanja, vrijeme beznađa u kojem je živio bosanskohercegovački narod. Mnogi nisu očekivali da će se ovako nešto desiti, ali eto – desilo se. I to od strane prvih komšija, kojima se duboko, gotovo slijepo, vjerovalo.“