Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca svečano je obilježilo 32 godine uspješnog rada i djelovanja. Ta institucija je preuzela nekoliko strateških projekata od dugoročnog interesa i za Bosnu i Hercegovinu i za bošnjački narod.
Predsjednik VKBI-ja prof.dr. Kasim Trnka je u obraćanju zvanicama, akademicima, podsjetio na početak stvaranja Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca, a to tijelo, danas institucija, uspostavljeno je u najtežem vremenu za BiH 22. decembra 1992. godine u Sarajevu, kada je agresija bila u najvećem obimu i kada se pokazala potreba da se okupe intelektualci i pomognu javnim vlastima u iznalaženju najboljih rješenja za konkretna pitanja.
Ta se aktivnost nastavila kasnije i komentarima mirovnih planova za BiH, a poslije rata je VKBI razvila aktivnost kroz javne tribine, izdavačku djelatnost, zvanična saopćenja itd.
– Kako ljudi u 32. godini stiču ozbiljnost, tako i ova institucija dolazi do svoje zrelosti, ja bih rekao, i sada, osim redovnih aktivnosti, preuzela je nekoliko strateških projekata od dugoročnog interesa i za BiH i za bošnjački narod – kazao je profesor Trnka.
On je u izjavi Feni podsjetio da se Vijeće puno angažiralo sa rahmetli akademikom Dževadom Jahićem na izradi Rječnika bosanskog jezika i 11. tom je već izašao, ali „iako je Jahić preselio, treba nastaviti tu aktivnost, a projekt je da bude do 20-tog toma velikog enciklopedijskog izdanja“.
– Svaki narod mora da ima kodifikaciju svoga jezika. To je obilježje njegovog identiteta. I na tome će se Vijeće kongresa bošnjačkih intelektualaca angažirati da se do kraja ovaj proces provede – kazao je Trnka.
Drugi važan projekt koji je uspješno okončan, dodao je, je uvezivanje Bošnjaka ma gdje bili.
– Uspjeli smo da povežemo Bošnjake sa područja bivše Jugoslavije i to ne pojedince, nego institucije Bošnjaka, Bošnjačka vijeća iz Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Hrvatske i Slovenije. I prvi put je napravljena jedna institucionalna veza – podsjetio je Trnka.
Formiran je Matični ured društva bošnjačkih vijeća sa područja bivše Jugoslavije i tu ćemo, kako je kazao, uspjeti da se brinemo o identitetskim pitanjima Bošnjaka na cijeloj teritoriji bivše Jugoslavije.
Prvo će početi sa utvrđivanjem zajedničkih simbola, zastave, grba, po mogućnosti i himne, a onda će analizirati školske programe kurikuluma na bosanskom jeziku.
– Potom, analiziramo ustavni i zakonski položaj Bošnjaka u svim tim državama i razmišljamo kako može da se popravlja ta položaj na zajedničkom djelovanju – naveo je on.
Projekt na kojem je VKBI duže radio i nastavit će, projekt pravaca razvoja reformi Ustava BiH i drugih reformi na putu prema Evropskoj uniji i NATO-paktu.
– I to smo radili sa velikim brojem drugih nevladinih organizacija, uključujući i one sa nacionalnom provenijencijom, kao što su Srpsko-građansko vijeće, Hrvatsko-narodno vijeće, La Benevolencija i brojne druge nevladine organizacije – kaže Trnka i dodaje da je u zajedničkoj deklaraciji sadržano shvatanje kako bi trebao da ide put reforme prema Evropskoj uniji.
Osim svečanog programa, na Akademiji su laureatima Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca za 2024. godinu uručene zahvalnice i plakete.
Zahvalnice su dodijeljene Fondaciji za izdavaštvo Sarajevo i Azri Smajović, dok će plakete dobiti Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine, akademik prof. dr. Mirko Pejanović, mr. sci. hafiz Sulejman Bugari, Josip Pejaković, prof. dr. Sead Turčalo, prof. dr. Larisa Velić i Kemal Ademović, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
-
-
-
-
