Planina Prenj, jedan od najljepših prirodnih bisera Bosne i Hercegovine, nalazi se na korak do dobijanja statusa nacionalnog parka.
O ovom “generacijskom projektu”, izazovima na terenu i strahovima mještana, za emisiju Špica govorila je Nasih Pozder, ministrica okoliša i turizma u Federaciji BiH.
Prema njenim riječima, proces je trenutno u fazi prednacrta, nakon što je uspješno održana javna rasprava. Ipak, proglašenje nacionalnog parka tek je prvi korak koji mora pratiti ozbiljna prostorno-planska dokumentacija.
Neretva i uloga lokalnih zajednica
Jedno od ključnih pitanja javnosti jeste hoće li i rijeka Neretva biti zaštićena ovim zakonom. Ministrica Pozder objašnjava da zaštita u ovom trenutku obuhvata samo područje koje pripada Gradu Konjicu, jer su
lokalne inicijative ključni preduslov za ovakve projekte.
“Ne možete sa nivoa Federacije ili kantona doći u neku lokalnu zajednicu i zahtijevati određene stvari, pa čak ni kada se radi o dobrim stvarima kakva je zaštita. Mi sada čekamo da nam se pridruže i Mostar i
Jablanica, kako bismo u konačnici obuhvatili cijelu Neretvu”, istakla je Pozder.
Strah od zabrana: Da li zaštita blokira razvoj?
Govoreći o strahovima mještana – od zabrane bavljenja lovom, ribolovom i poljoprivredom na sopstvenim imanjima, pa do izgradnje vikendica – ministrica je naglasila da zaštita prirode ne znači
zaustavljanje života i razvoja. Uspostavljanjem nacionalnog parka definisaće se jasne zone i pravila
ponašanja, ali i upravitelj (poput onih na Bijambarama ili u NP Una) koji će dobiti alate za odgovorno upravljanje prostorom. Cilj je pronaći balans koji će omogućiti održiv razvoj turizma i lokalne zajednice, ali
uz očuvanje prirodnih ljepota.
Kao primjer pozitivnog pristupa navela je Bjelašnicu, ističući da ljudi tamo odlaze zbog prirodnih datosti, a
ne zbog zgrada koje niču. BiH dramatično kaska za evropskim standardima zaštite Iako se Federacija BiH prije više od tri decenije obavezala na zaštitu prvo 17%, a potom i 30% svoje teritorije, podaci pokazuju da smo do 2023. godine imali poražavajućih 3,7% zaštićenog područja. Ipak, zahvaljujući izmjenama Zakona o zaštiti prirode koje su olakšale procedure, u protekle dvije godine ovaj procenat je podignut na
4,6%.
-
-
-
-
