Gostujući u emisiji „Špica“, načelnik Općine Ilidža, Nermin Muzur, detaljno je govorio o aktuelnim infrastrukturnim projektima, akcijama čišćenja, ali i o najkontroverznijoj temi u kantonu – Nacrtu odluke o zaštiti vodozaštitne zone.
Dok akademska zajednica i pojedini stručnjaci upozoravaju na opasnost od gubitka pitke vode, Muzur tvrdi da je nova odluka jedini put ka stvarnoj zaštiti i uvođenju reda na terenu.
Vodozaštitna zona: Zaštita ili prilika za gradnju?
Odgovarajući na kritike da se novom odlukom sužava obuhvat zaštite kako bi se pogodovalo investitorima, Muzur je jasan: urbanizacija u prvoj i drugoj zoni nije moguća.
„Svi oni koji poznaju Ilidžu znaju da prostor od Vrela Bosne i Stojčevca do rijeke Večerice ostaje stroga zona zaštite. Tu nema nikakve mogućnosti gradnje. Drugi argument kritičara je da se dio šumskog zemljišta na Igmanu prebacuje u niže zone zaštite radi gradnje, što je apsolutno nemoguće. To je državno šumsko zemljište, čija se namjena ne mijenja odlukom o vodozaštitnoj zoni“, pojasnio je Muzur.
Načelnik se osvrnuo i na istupe pojedinih članova akademske zajednice, ističući da su njihovi argumenti često bili „paušalni“ i bez konkretnih alternativnih elaborata.
Slučaj restorana „Labud“
Komentarišući dugogodišnje pitanje nelegalnog objekta u prvoj zoni zaštite, Muzur je poručio da općina nema razloga da štiti bilo koga.
- Stav općine: Sve što je nelegalno i što smeta funkcionalnosti zone bit će uklonjeno.
- Planovi: Općina planira rekonstrukciju svog objekta (cca 300 m²) koji je ucrtan u planove, kako bi izletište bilo funkcionalno, uz strogo poštivanje ekoloških normi.
Borba protiv „divljih“ deponija i video-nadzor rijeka
Pored sistemskog rješavanja vodozaštitne zone, Ilidža se svakodnevno bori s problemom nelegalnog odlaganja otpada. Muzur je najavio modernizaciju nadzora kao ključni alat u ovoj borbi. S tim u vezi općina je raspisala javnu nabavku za postavljanje kamera duž rijeka. Cilj je spriječiti nelegalnu eksploataciju materijala i bacanje otpada, ali i pratiti nivo voda radi prevencije poplava.
S druge strane u saradnji sa KJKP „Rad“, Ilidža prelazi na sistem individualnih kanti ispred domaćinstava gdje god je to moguće, kako bi se uklonili kontejneri koji često postaju „male deponije“.
Nova odluka predviđa drastično veće kazne za pravna lica (od 1.000 do 10.000 KM), što bi uz rad komunalnih redara i policije trebalo uvesti više reda, dodaje.
Muzur je pohvalio nedavne velike akcije čišćenja u kojima su, pored javnih preduzeća i aerodroma, učestvovali i penzioneri, izviđači te učenici.
„Najveća potvrda našeg rada je kada vidimo građane koji se sami uključuju. Možemo imati stotine inspektora, ali bez buđenja kolektivne svijesti, bitku protiv deponija nećemo dobiti“, zaključio je načelnik Ilidže.
-
-
-
-
