Miličević: Žene u u brojnim bh. općinama nemaju jednak pristup zdravstvenom sistemu (VIDEO)

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana ženskog zdravlja, Jadranka Miličević iz Fondacije Cure gostovala je u emisiji “Špica” na TVSA. Upozorila je na niz problema s kojima se žene u Bosni i Hercegovini suočavaju – od feminizacije siromaštva i zanemarivanja prevencije, do poražavajuće činjenice da u brojnim bh. općinama ne postoji adekvatna ginekološka skrb.

Istakla je kako je pristup zdravstvenom sistemu u Bosni i Hercegovini otvara brojna pitanja o jednakosti prava i mogućnosti pacijenata. Predstavnice civilnog društva, čiji je prioritet zaštita prava žena, već godinama upozoravaju na pogoršanje situacije

Miličević je istakla da od početka pandemije koronavirusa svjedočimo sve većem porastu feminizacije siromaštva, što se direktno odražava na zdravlje žena. Zbog teške ekonomske situacije, žene su često primorane razmišljati isključivo o preživljavanju, dok brigu o vlastitom zdravlju, a posebno prevenciju, stavljaju na posljednje mjesto. Zanemarivanje vlastitog zdravlja nosi šire posljedice, upozorila je Miličević

 “Ako majka ili nositeljica familije nije zdrava, to automatizmom vodi ka nezdravoj porodici”, upozorila je Miličević.

Prevencija mora početi od malih nogu i obuhvatiti cjelokupan razvoj, uključujući i mentalno zdravlje. Poseban problem današnjice je ovisnost mladih o društvenim mrežama, što izaziva ozbiljne zdravstvene i psihičke probleme, a teret rješavanja tih izazova najčešće ponovo pada na žene u porodici, smatra Miličević.

Iako je situacija u Kantonu Sarajevo znatno bolja, stanje u ruralnim i manjim sredinama širom Bosne i Hercegovine je alarmantno, kaže.

“Od 143 općine u BiH, slobodno mogu reći da sigurno 30% njih uopšte nema direktne ginekološke preglede. Doktori ne dolaze, a u nekim manjim mjestima ginekolog postoji samo ‘na papiru’ ili dolazi jednom sedmično”, ističe Miličević.

Ovakva situacija jasno pokazuje da građanke nemaju jednak pristup zdravstvenim uslugama niti adekvatnu zaštitu seksualnih i reproduktivnih prava. Ipak, zahvaljujući inicijativama civilnog društva i Ženske mreže BiH, povremeno dolazi do pozitivnih pomaka. Kao svijetao primjer, Miličević je navela Tuzlu, gdje je nakon pritiska aktivistica i saradnje s lokalnim vlastima nabavljena prilagođena ginekološka stolica za žene s invaliditetom.

Jedna od najtežih tema kada je u pitanju žensko zdravlje svakako je akušersko nasilje. Iako su žene prepoznale problem i pokrenule inicijative za njegovo rješavanje, na putu do implementacije rješenja često se ispriječi politika.

“Nedostatak razumijevanja- Inicijative redovno nailaze na “zid” i nerazumijevanje od strane donositelja odluka. Lokalni, kantonalni i entitetski nivoi vlasti često jedni na druge prebacuju odgovornost. Stranački interesi su ispred građanskih. Najveći apsurd leži u činjenici da se kvalitetne ideje i prijedlozi često odbijaju isključivo zbog toga što dolaze od suparničke političke stranke, a ne zbog njihovog sadržaja, dodaje Miličević.

Na kraju razgovora, upućen je jasan apel svim donosiocima odluka da prilikom glasanja o inicijativama koje se tiču zdravlja građana zaborave na stranačku pripadnost i na prvo mjesto stave dobrobit društva.