Memišević-Hodžić: Značaj šuma za život čovjeka je nezamjenjiv
Uvijek treba ponavljati: značaj šuma za život čovjeka je nezamjenjiv. Ne postoji ništa što može preuzeti ulogu šume u osiguranju kisika potrebnog za disanje, vode za piće, reguliranje ekstremnih temperatura, osjećaj ugode i blagotvoran utjecaj na zdravlje i brojnih drugih darova koje nam šuma pruža – kazala je doktorica šumarskih nauka Mirzeta Memišević-Hodžić, povodom 21. marta – Svjetskog dana šuma.
Ove godine Svjetski dan šuma se obilježava uz slogan Šume i inovacije: Nova rješenja za bolji svijet.
Memišević Hodžić naglasila je da rezultati Druge inventure šuma u Bosni i Hercegovini nisu objavljeni već više od deset godina nakon što je završeno prikupljanje podataka, ali da nezvanični podaci kažu da danas šume i šumska zemljišta čine 63 posto teritorije Bosne i Hercegovine.
Druga inventura je projekt prikupljanja podataka o površinama, drvnim zalihama, prirastima i ostalim elementima šuma na nivou BiH
Kvalitet tih šuma nije na cijeloj površini isti, ali s obzirom da šume imaju različite namjene treba naglasiti da kvalitet drveta nije niti jedino, a kod nekih šuma ni najvažnije svojstvo koje se vrednuje.
– Ono što predstavlja posebnu vrijednost naših šuma je što su one u velikoj mjeri prirodne, mješovite i raznodobne šume, kakve su u Evropi u proteklom stoljeću u velikoj mjeri posječene i vještački pretvorene u jednodobne monokulture. To je samo još jedan od razloga zbog kojih moramo sačuvati naše šume! – kazala je.
Profesorica Memišević Hodžić podsjeća da je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva uputilo u javnu raspravu Zakon o šumama u Federaciji BiH, te da je jučer bio posljednji dan za dostavljanje primjedbi na prijedlog Zakona o šumama u Federaciji BiH u okviru javne rasprave.
– S obzirom da u Federaciji BiH ne postoji važeći zakon o šumama još od 2009. godine, javnost je razumljivo nestrpljiva da se zakon usvoji što prije – kazala je Memišević-Hodžić.
Ona također ističe da treba imati na umu da zakon o šumama prije svega mora uvažiti biološku prirodu šume i njene zahtjeve, mora je zaštititi od svih aktivnosti koje će spriječiti ili otežati njen opstanak, obnovu i unapređenje, treba sačuvati biodiverzitet i genetički diverzitet vrsta i konačno obezbijediti njeno održivo korištenje.
– Neka je sretan i uspješan Međunarodni dan šuma 2024. godine, i neka svaki dan uradimo nešto za šumu, jer šuma svaki dan uradi nešto za nas kazala je u razgovoru doktorica šumarskih nauka, Mirzeta Memišević-Hodžić, povodom Svjetskog dana šuma.
Svjetski dan šuma obilježava se kako bi se skrenula pažnja na važnost očuvanja šuma i šumskih ekosistema.
Obilježavanje Svjetskog dana šuma započelo je 1971. godine na inicijativu Evropske poljoprivredne konfederacije. Kasnije je i UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu (FAO) podržala tu ideju vjerujući kako takav događaj može doprinijeti povećanju svijesti o očuvanju šuma i šumskih ekosistema.
Odlukom UN-a od 2012. svake godine 21. marta obilježava se Svjetski dan šuma.
