Mahmutović: Postaviti temelje za razvoj zelenog poduzetništva u kojem se otpad posmatra kao resurs

 Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Bosne i Hercegovine je u partnerstvu sa nevladinom organizacijom Inžinjeri zaštite životne sredine EEG iz Srbije implementirao dvogodišnji projekt “Općine sa nula otpada”, u okviru Programa prekogranične saradnje Srbija – BiH.

Predsjednica Centra za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva Šejla Mahmutović kazala je da je projekt imao za cilj postizanje dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom, implementacijom zajedničkih akcija koje slijede načela cirkularne ekonomije i nula otpada.

Dodala je da su nakon dvogodišnjeg rada uspjeli sa šest pilot općina iz prekograničnog područja – Visoko, Ilijaš, Sarajevo Centar iz Bosne i Hercegovine, te Krupanj, Vladimirci i Bajina Bašta iz Republike Srbije, da uspostave sisteme odvojenog prikupljanja otpada i kompostiranja koji ujedno predstavljaju i preduvjet za održivo upravljanje otpadom i smanjenje otpada koji se odlaže na odlagalištima, što je jedan od najvećih izazova s kojima se ove dvije zemlje suočavaju.

– Pored toga, dodana vrijednost projekta je i saradnja sa srednjim školama i đacima. Uspjeli smo da u šest srednjih škola, u ovih šest pilot općina, implementiramo programe uvođenja vannastavnih i nastavnih aktivnosti uz mini projekte reciklaže, gdje smo prikazali kako integrisati upravljanje otpadom i temu cirkularne ekonomije u obrazovni sistem i na taj način postaviti jake i čvrste temelje za razvoj zelenog poduzetništva u kojem se otpad zapravo posmatra kao resurs – navela je Mahmutović.

Istaknula je da je ovo pitanje jako bitno, s obzirom na to da se suočavamo sa izazovom neprestanog odlaganja velikih količina.

– Statistički podaci pokazuju da se 99 posto otpada koji generišemo odlaže na deponije. Ono što smo radili sa pilot općinama je pokazalo da je prvi korak, da bismo uopće smanjili odlaganje otpada, uvođenje sistema odlaganja otpada na mjestu nastanka, da uopće spriječimo da taj otpad završi na deponijama – kazala je Mahmutović.

Pojasnila je da ono što se radi sa tim otpadom, jeste da se kreira nova vrijednost, on nastavlja da kruži u sistemu takozvane cirkularne ekonomije.

Napomenula je da su ove općine i po završetku projekta nastavile da rade i da su još više povećale obuhvat odvojenog prikupljanja.

Kaže da su im se nakon završetka projekta javile i druge srednje škole, koje su po uzoru na priručnik koji su pripremili u okviru projekta, a koji daje smjernice kako integrirati tematiku upravljanja otpadom u nastavni program, uvele u svoje nastavne jedinice ovu oblast, što je posebna radost.

– Nastavili smo čak i sa drugim općinama, kao što su općine Ugljevik i Lopare, koje su nam se javile nakon završetka ovog projekta da repliciramo ono što je urađeno u ovih šest pilot općina – kazala je Mahmutović.     

Evropska unija finansijski je podržala provedbu projekta “Općine sa nula otpada” koji je realiziran u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014.-2020.

Mahmutović je napomenula da je vrijednost projekta 414 hiljada eura, od čega je EU za ovaj projekt izdvojila 85 posto sredstava, a ostali iznos su sufinansirale dvije nevladine organizacije.

Kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), Evropska unija obezbjeđuje finansijska sredstva za programe prekogranične saradnje, te i na ovaj način daje podršku zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u procesu pristupanja Evropskoj uniji.

Predsjednica Centra za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva Šejla Mahmutović kazala je da je projekt imao za cilj postizanje dugoročne resursne efikasnosti u sektoru upravljanja otpadom, implementacijom zajedničkih akcija koje slijede načela cirkularne ekonomije i nula otpada.

Dodala je da su nakon dvogodišnjeg rada uspjeli sa šest pilot općina iz prekograničnog područja – Visoko, Ilijaš, Sarajevo Centar iz Bosne i Hercegovine, te Krupanj, Vladimirci i Bajina Bašta iz Republike Srbije, da uspostave sisteme odvojenog prikupljanja otpada i kompostiranja koji ujedno predstavljaju i preduvjet za održivo upravljanje otpadom i smanjenje otpada koji se odlaže na odlagalištima, što je jedan od najvećih izazova s kojima se ove dvije zemlje suočavaju.

– Pored toga, dodana vrijednost projekta je i saradnja sa srednjim školama i đacima. Uspjeli smo da u šest srednjih škola, u ovih šest pilot općina, implementiramo programe uvođenja vannastavnih i nastavnih aktivnosti uz mini projekte reciklaže, gdje smo prikazali kako integrisati upravljanje otpadom i temu cirkularne ekonomije u obrazovni sistem i na taj način postaviti jake i čvrste temelje za razvoj zelenog poduzetništva u kojem se otpad zapravo posmatra kao resurs – navela je Mahmutović.

Istaknula je da je ovo pitanje jako bitno, s obzirom na to da se suočavamo sa izazovom neprestanog odlaganja velikih količina.

– Statistički podaci pokazuju da se 99 posto otpada koji generišemo odlaže na deponije. Ono što smo radili sa pilot općinama je pokazalo da je prvi korak, da bismo uopće smanjili odlaganje otpada, uvođenje sistema odlaganja otpada na mjestu nastanka, da uopće spriječimo da taj otpad završi na deponijama – kazala je Mahmutović.

Pojasnila je da ono što se radi sa tim otpadom, jeste da se kreira nova vrijednost, on nastavlja da kruži u sistemu takozvane cirkularne ekonomije.

Napomenula je da su ove općine i po završetku projekta nastavile da rade i da su još više povećale obuhvat odvojenog prikupljanja.

Kaže da su im se nakon završetka projekta javile i druge srednje škole, koje su po uzoru na priručnik koji su pripremili u okviru projekta, a koji daje smjernice kako integrirati tematiku upravljanja otpadom u nastavni program, uvele u svoje nastavne jedinice ovu oblast, što je posebna radost.

– Nastavili smo čak i sa drugim općinama, kao što su općine Ugljevik i Lopare, koje su nam se javile nakon završetka ovog projekta da repliciramo ono što je urađeno u ovih šest pilot općina – kazala je Mahmutović.     

Evropska unija finansijski je podržala provedbu projekta “Općine sa nula otpada” koji je realiziran u okviru IPA programa prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina 2014.-2020.

Mahmutović je napomenula da je vrijednost projekta 414 hiljada eura, od čega je EU za ovaj projekt izdvojila 85 posto sredstava, a ostali iznos su sufinansirale dvije nevladine organizacije.

Kroz Instrument pretpristupne pomoći (IPA), Evropska unija obezbjeđuje finansijska sredstva za programe prekogranične saradnje, te i na ovaj način daje podršku zemljama kandidatima i potencijalnim kandidatima u procesu pristupanja Evropskoj uniji.