U emisiji Sarajevsko jutro, profesorica doktorica Aida Kustura sa Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu govorila je o gorućem problemu sa kojim se susreću stanovnici glavnog grada Bosne i Hercegovine, sa posebnim fokusom na naselje Alipašino polje. Radi se o najezdi stjenica, koje su postale izuzetno otporne, ali i opasnostima koje prijete zbog neadekvatne deratizacije i loše komunalne higijene u gradu.
“U biti, vi znate da smo imali već nekoliko razgovora na ovu temu ranije i u biti ste jedna od televizija koja ponajviše preventivno radi na suzbijanju svih ovih nekih štetočina. (…) Ne trebamo se boriti protiv stjenica, protiv žohara, komaraca tada kada imamo najveći problem s njima. Definitivno i na Alipašinom nikada nije napravljen nekakav program sistematskog suzbijanja. Znači, ovo što vi kažete, recimo A, B, C faza i ovako, ne može čak ni u C fazi da se radi na Alipašinom, a B faza da ostane nepokrivena tim poslovima.”
Stručnjakinja napominje da toplo vrijeme stvara optimalne uslove za razmnožavanje štetočina. Iako stjenice ne prenose zarazna oboljenja, one predstavljaju značajan problem jer izazivaju alergijske reakcije i stvaraju veliki psihološki pritisak kod građana. Sredstva za dezinsekciju se često pogrešno i prekomjerno koriste, a same stjenice su vremenom postale rezistentne. Moderni turizam i česta putovanja dodatno su doprinijeli njihovom širenju.
“Prije je ona bila vezana za loše uslove života, za siromaštvo i ovako. Sada je više u stvari vezana za ovaj moderni turizam ili za, recimo, mjesta zajedničkog smještaja gdje imamo ljude koji su na jednoj lokaciji, pa se onda može relativno brzo širiti i povećavati se broj. (…) Kad krenemo kući i kad dođemo tu, nikada, zbog žohara, zbog stjenica, nikada kofere ne treba unijeti direktno unutra u kuću. Uvijek na balkonu, u predsoblju, stvari izbaciti. One i tako idu u vešmašinu na pranje jer temperatura će svakako uništiti sve ono što se nalazi, i voda.”
Pored stjenica, ogroman problem u Kantonu Sarajevo predstavlja i nedostatak adekvatne, sistemske deratizacije. Jesenja faza suzbijanja glodara nije provedena zbog problema sa tenderima, što otvara mogućnost za pojavu ozbiljnih oboljenja sa dolaskom proljeća. Kustura upozorava da su glodari dio šireg lanca ishrane koji privlači i druge životinje, uključujući zmije i divlje zvijeri.
“Već smo jako zakasnili zato što je proljetna deratizacija provedena. Jesenja nije ni urađena zato što tender nije prošao. (…) Šta će nas dočekati na proljeće? Hoćemo li opet imati mišiju groznicu? Hoćemo li imati leptospirozu koja nam je stvorila velike probleme prije godinu dana? (…) Pomakla se granica, divlje životinje se približile staništu. Medvjedi su sve bliže. I mi invadiramo njihov prostor.”
Kao jedan od glavnih uzroka navedenih problema ističe se loša komunalna higijena i neadekvatan odvoz smeća u kantonu. Ipak, profesorica naglašava da krivicu ne snose isključivo komunalna preduzeća, već i sami građani koji se često ne pridržavaju pravila odlaganja otpada, čime direktno stvaraju preduslove za razmnožavanje štetočina i privlačenje životinja u naseljena mjesta.
“Dosta je situacija rizična po pitanju toga zato što komunalna higijena nije dobra, deratizacija nije rađena, imamo jako visoke temperature, imamo probleme i sa virusima i bakterijama. (…) Uvijek mi bude žao za kompaniju koja radi ove poslove odvoza smeća da kažemo da je sva krivica na njima. 50% krivice je i do nas. (…) Naša nekakva kultura, urbani način života, ta sama svijest da narušavamo sredinu koja se nalazi tu i okoliš izbacivanjem svih ovih stvari i da stvaramo preduslove, morali bi sami sebe prvo disciplinirati građani. Prvo od mene, pa nadalje. A onda sve ove ostale mjere.”, kazala je Kustura.
Gostovanje pogledajte na linku ispod:
-
-
-
-
