Kreševljaković i Bajramović o serijalu javnih razgovora “Palestina i Bosna i Hercegovina”
Iako se u bosanskohercegovačkoj javnosti često čuje stav da imamo i previše vlastitih briga da bismo se bavili “dalekim križama”, organizatori i učesnici serijala javnih razgovora “Palestina i Bosna i Hercegovina” poručuju da je riječ o gotovo identičnim problemima. Pitanja ekološkog i ekonomskog suvereniteta, otimačine resursa i autoritarnih politika povezuju sudbine naroda širom svijeta.
U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine večeras od 19.00 sati održava se prvi panel u okviru serijala javnih razgovora pod nazivom “Globalni odnosi moći i njihove lokalne posljedice: Palestina i BiH”. Ovaj događaj realizira se u okviru djelovanja međunarodne mreže Globalna alijansa za Palestinu.
Gostujući na TV Sarajevo, organizatori i uvodničari panela — univerzitetska profesorica i aktivistkinja Lejla Kreševljaković te kolumnista i nezavisni istraživač Adnan Bajramović — objasnili su ciljeve ove inicijative i potrebu da se sa uličnih protesta pređe na otvorene diskusije i zajedničko djelovanje.
Odgovarajući na česte opaske da bh. društvo ima preče probleme od globalnih kriza, Lejla Kreševljaković ističe da je cilj ove inicijative upravo skretanje pažnje na činjenicu da se radi o istim obrascima nasilja i eksploatacije.
“Nakon dosadašnjih protestnih okupljanja na ulicama, smatramo da je naredni korak otvaranje javnog prostora za razgovore i diskusije o temama o kojima se u javnosti rijetko ili gotovo nikako ne govori. Kolonijalno nasilje, imperijalizam i islamofobija nisu zapostavljene ili daleke teme — to su zajednički problemi s kojima se suočavaju i palestinsko i bosanskohercegovačko društvo, ali i mnoga druga društva širom svijeta,” navela je Kreševljaković.
Nezavisni istraživač Adnan Bajramović naglasio je da se u savremenom svijetu, u fazi poznog kapitalizma i imperijalizma, isti šablon eksploatacije primjenjuje na sve manje i slabije države i zajednice.
Bajramović ističe da Bosna i Hercegovina ima određenu vrstu privilegije da sa sigurne, iako nestabilne distatnce posmatra dešavanja u Palestini, Sudanu ili Jemenu, te da iz toga izvuče ključne pouke za vlastiti prostor djelovanja.
“Istočno i zapadno, horizontalno ili vertikalno — šablon eksploatacije je isti. Prostor za djelovanje koje bh. društvo ima primarno se nalazi na poljima zaštite životne sredine i ekonomskog suvereniteta. Priče o čisto ideološkim motivima, nacionalizmu ili nekadašnjem socijalizmu više ne pokreću ljude. Ideološki aspekt moramo prenijeti na osjetne, svakodnevne posljedice s kojima se građani suočavaju,” objašnjava Bajramović.
Kao najzorniji primjer komparacije, Bajramović je naveo pitanje vodenih resursa.
U Palestini od same okupacije vodeni resursi su pod stalnim udarom i otimaju se radi suplementacije izraelskog vodosnabdijevanja.
U Bosni i Hercegovini kroz projekte poput izgradnje gornjih horizonata, eksploatacije prirodnih bogatstava ili najavljene gradnje data centara, dešavaju se sistemski udari na prirodu i čovječnost — bez obzira na to ko čini vlast ili koja etnička grupa živi na određenom području.
Večerašnji panel u Historijskom muzeju okupit će i predstavnike različitih aktivističkih kolektiva, poput članica kolektiva “Zbor” i “Hoće l’ ta promjena”, koji su u proteklom periodu bili na prvoj liniji borbe u ruralnim i rudarskim područjima, te organizaciji protesta podrške rudarima i pogođenim područjima poput Jablanice.
“Želimo približiti različita polja djelovanja i stvoriti jedan singularni, zajednički narativ oko kojeg se svi možemo ujediniti i krenuti u stvaranje stvarnih promjena,” zaključio je Bajramović.
