Zastupnica u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH, Amra Kratina, gostovala je danas u emisiji „Špica“ na TVSA, gdje se osvrnula na učešće na značajnoj konferenciji posvećenoj pružanju zdravstvenih usluga žrtvama nasilja. Konferencija je pod okriljem Federalnog ministarstva zdravstva i uz podršku međunarodnih organizacija (UNFPA, UN Women, Švedska i Danska) okupila predstavnike iz 40 općina i gradova, uključujući domove zdravlja i centre za mentalno zdravlje.
Kratina je istakla da su se na jednom mjestu potvrdili svi problemi koji su ranije detektovani kroz izvještaje Ureda za reviziju, ali i kroz analize provođenja Strategije za prevenciju i borbu protiv nasilja.
Problem se ne može posmatrati izolovano
Prema riječima zastupnice koje je i dalje postkonfliktno i traumatizirano.
“Mi uglavnom govorimo o problemima kada se desi strašni slučaj nasilja, sa najgorim ishodom, kakvima smo svjedočili posljednjih godina. Govorimo o tome šta nije dobro urađeno i šta treba uraditi, ali tada je već kasno. Mi moramo razviti mehanizme prevencije”, upozorila je Kratina.
U tom kontekstu, naglasila je važnost sektora obrazovanja o kojem se, kako kaže, nedovoljno govori kao o ključnom stubu podrške u prevenciji nasilja.
Zdravstvene ustanove više nisu samo pružaoci usluga, već aktivni subjekti
Kratina je podsjetila da je oblast zaštite žrtava nasilja zajednička ustavna nadležnost kantona i Federacije BiH, što zahtijeva maksimalnu posvećenost i koordinaciju. Novi Zakon o zaštiti od nasilja u porodici donosi značajne promjene u ulogama institucija.
“U novom zakonu zdravstvene ustanove nisu više samo puki pružaoci usluga kao što je to ranije bio slučaj. One su sada aktivan subjekt u lancu zaštite koji, kroz određene protokole na nivou kantona, mora imati jasno definisan put podrške žrtvama nasilja. Taj lanac čine policija, centri za socijalni rad, sudovi, tužilaštva i zdravstvene ustanove i njihova koordinacija mora biti besprijekorna”, pojasnila je zastupnica.
Pomaci postoje, ali nedostaju novac i edukacija kadra na “prvoj liniji”
Iako je navela da pomaka ima – izdvojivši činjenicu da je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike nedavno u Službenom listu objavilo važne podzakonske akte koji se tiču standarda za sigurne kuće – Kratina naglašava da sistem pati od hroničnog nedostatka sredstava i kadra.
“Potpuno je jasno da se iz budžeta Federacije i kantona moraju opredijeliti značajnija finansijska sredstva za osnaživanje kapaciteta. Potrebno je kadrovski ojačati zdravstvene ustanove, a posebno centre za mentalno zdravlje kako bi se obezbijedila adekvatna psihološka podrška žrtvama”, kazala je Kratina i dodala:
“Često se podrazumijeva da zaposleni u zdravstvu znaju kako postupati sa žrtvama nasilja. Međutim, to je toliko kompleksan problem da zahtijeva ozbiljne, kontinuirane edukacije za ljude koji su na prvoj liniji, koji se prvi sretnu sa žrtvom i koji po zakonu imaju dužnost prijaviti nasilje.”
Na kraju, zastupnica je zaključila da briga o žrtvama ne prestaje pukom prijavom nasilja. Nakon traumatičnog procesa kroz koji prolaze, žrtvama je neophodan cjeloviti niz usluga – od psihološkog osnaživanja, preko socijalnog stanovanja, pa sve do osposobljavanja za samostalan život.
-
-
-
-
