Konaković pisao vrhu SAD-a: Odluka Ustavnog suda BiH o lobiranju ključna u borbi protiv ruskog uticaja

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković uputio je pismo državnom sekretaru Sjedinjenih Američkih Država Marcu Rubiju, ministru finansija Scotu Bassentu te istaknutim članovima oba doma Kongresa SAD-a. U pismu je skrenuo pažnju na značajnu odluku Ustavnog suda BiH o korištenju javnih sredstava bh. entiteta Republika Srpska za lobiranje u inostranstvu, naglašavajući njenu važnost u svjetlu širih geopolitičkih izazova i ruskog uticaja.

U fokusu pisma je predmet koji se, između ostalog, odnosio na ugovor o lobiranju između Predstavništva Republike Srpske u Beču i kompanije Dickens & Madson Canada Inc. na čijem je čelu Ari Ben-Menashe, a čiji je izričiti cilj bio promocija nezavisnosti Republike Srpske. Konaković je istakao ključne nalaze Ustavnog suda BiH prema kojima se javna sredstva ovog entiteta ne mogu koristiti za finansiranje lobiranja usmjerenog protiv Ustava i obavezujućih odluka državnih institucija. Sud je zabranio daljnja plaćanja na osnovu spornog sporazuma i proširio zabranu na druge slične aranžmane kojima se teži ostvarivanju neustavnih ciljeva, podsjećajući da Republika Srpska nema suverenitet niti pravo na teritorijalno otcjepljenje.

Ova odluka, kako navodi šef bh. diplomatije, uspostavlja jasnu pravnu granicu između legitimnog zastupanja interesa entiteta u inostranstvu i zloupotrebe javnih resursa protiv ustavnog poretka. U pismu se osvrnuo i na širu zabrinutost povodom korištenja novca građana, naglašavajući:

“Ovo je posebno značajno nakon nedavne kontroverze u Washingtonu u vezi s Chrisom LaCivitom i Jamesom Blairom, istaknutim političkim savjetnicima predsjednika Trumpa, koje su, prema navodima, angažovale i plaćale proruske vlasti Republike Srpske. Iako su ovi angažmani odvojeni od ugovora koji je razmatrao Ustavni sud, ta kontroverza – o kojoj se javno očitovao i sam predsjednik Trump – ukazuje na širu zabrinutost u vezi s korištenjem javnih sredstava Republike Srpske za širenje političkog uticaja u Sjedinjenim Državama u ime političkih struktura blisko povezanih s Moskvom.“

Ovi potezi neraskidivo su povezani s politikom bivšeg predsjednika RS-a Milorada Dodika, koji godinama dovodi u pitanje ustavni poredak BiH i održava bliske odnose s Vladimirom Putinom. Konaković je upozorio i na oštru kontradikciju u energetskom sektoru. Dok se Bosna i Hercegovina – nakon učešća na Transatlantskom samitu o sigurnosti snabdijevanja gasom u Washingtonu i pridruživanja Zajedničkoj izjavi sa SAD-om – opredijelila za diversifikaciju, smanjenje zavisnosti od ruskih energenata i projekat Južne gasne interkonekcije s Hrvatskom, za koju Konaković ističe da bi “doprinijela diversifikaciji ruta snabdijevanja, pristupu globalnom tržištu LNG-a i dodatnim prilikama za američke energetske dobavljače i kompanije”, vlasti Republike Srpske su najavile planove za novi cjevovod namijenjen isključivo snabdijevanju ruskim gasom.

U završnom dijelu pisma, ministar je istakao stratešku važnost američke podrške:

“Vaša Ekselencijo, Sjedinjene Države su već više od tri decenije ključni strateški partner Bosne i Hercegovine. Američko liderstvo bilo je neophodno za postizanje Daytonskog mirovnog sporazuma i ostaje od suštinskog značaja za suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i dugoročnu stabilnost naše zemlje.”

Konaković je pozvao SAD da posvete posebnu pažnju ovim aktivnostima lobiranja koje služe ciljevima suprotnim ustavnom poretku BiH i interesima Moskve, te da pruže kontinuiranu podršku provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma i odluka Ustavnog suda BiH, zaključivši porukom:

“Želio sam Vam lično skrenuti pažnju na ova dešavanja, u duhu dugotrajnog strateškog partnerstva između Bosne i Hercegovine i Sjedinjenih Američkih Država, te naše zajedničke posvećenosti očuvanju mira, suvereniteta i ustavnog okvira uspostavljenog Daytonskim mirovnim sporazumom.“, zaključio je Konaković.

↑