Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić na trećem samitu Međunarodne krimske platforme u Kijevu u Ukrajini poručio je da dolazi iz države koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije, javlja Anadolu.
“Dolazim iz zemlje koja je također bila žrtva agresije i pokušaja nasilnog otimanja teritorije. Kao i u slučaju Ukrajine, vojnoj agresiji daleko jače i veće vojne sile prema Bosni i Hercegovini prethodila je politička, medijska, ekonomska, i svaka druga agresija, uključujući i onu kulturološku – pokušaj poricanja kulturološkog identiteta Bosne i Hercegovine i njenih naroda, predstavljajući ih kao izmišljene, bez obzira na hiljadugodišnju historiju postojanja bosanske državnosti.“
Naglasio je da su čak i okolnosti agresije na Ukrajinu i Bosnu i Hercegovinu slične. Istakao je da je otimanje Krima bilo samo uvertira za nastavak agresije.
“Nažalost, otimanje Krima, praćeno etničkim čišćenjem i brojnim drugim kršenjima ljudskih prava i sloboda, bilo je samo uvertira za nastavak agresije koja je uslijedila u februaru 2022. godine. Ovaj put, cilj agresora je bio i ostaje svrgavanje demokratski izabranih ukrajinskih vlasti, potčinjavanje ukrajinskog naroda režimu u Kremlju“, kazao je Komšić.
Na kraju je poručio da nepovredljivost državnih granica mora biti kolektivno zaštićena.
“Zajedno, moramo se oduprijeti takvim nakanama i zaštiti osnovne principe međunarodnog prava i poretka, od kojih zavise sigurnost, stabilnost i prosperitet kompletnog svijeta. Nepovredljivost državnih granica, kao i politička nezavisnost suverenih zemalja, moraju biti kolektivno zaštićeni. Oko ovih stvari ne smije biti kompromisa. Braneći svoje pravo da postoji i bude slobodna, Ukrajina danas plaća ogromnu cijenu odbrane tih osnovnih principa. Zato moramo biti glasni i jasni u podršci Ukrajini i osuđivanju agresora. Slava Ukrajini“, zaključio je Komšić, a objavila je Služba za odnose s javnošću Predsjedništva BiH.
