– Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić u obraćanju Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope istakao je da je prvenstveno potrebno ostvariti jednakost svakog građanina Bosne i Hercegovine kako bi se stvorilo društvo jednakih šansi
“Time bismo otklonili sve vidove diskriminacije koje nosi taj fenomen ‘konstitutivnosti naroda’ za kojeg još jednom želim istaći, da se radi o principu ili alatu za stvaranje ambijenta nesagledive i neprekidne korupcije ili društva u kojem ne uspijevaju najbolji među nama, već podobne ili familijarno, nepotistički vezane osobe. Sistem u kojem dominira sistemska korupcija, nije prihvatljiv niti za jedno savremeno društvo, pa tako ni za Bosnu i Hercegovinu”, poručio je Komšić, obraćajući se putem video linka, povodom 20. godišnjice od prijema Bosne i Hercegovine u Vijeće Evrope.
Komšić se na početku izlaganja osvrnuo na skoro 1.000 godina staru tradiciju Bosne i Hercegovine koja je u različitim vremenskim periodima, imala svoja različita unutrašnja uređenja.
“Bosna i Hercegovina nije nikad bila zemlja podijeljenog ili segmentiranog društva, niti je postojao bilo koji oblik diskriminacije njenih građana”, rekao je Komšić na početku izlaganja.
Dodao je, pak, da je proglašenje nezavisnosti Bosne i Hercegovine 1992. godine dovelo do agresivne reakcije susjednih zemalja.
“Takve ratne aktivnosti, dovele su do nezapamćenih strahota, koje su eskalirale sve do počinjenja zločina genocida, ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i etničkog čišćenja”, rekao je Komšić.
Dodao je da je u presudama Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju utvrđeno postojanje više udruženih zločinačkih poduhvata, u kojima su učestvovali pojedinci i grupe iz Bosne i Hercegovine, kao i one iz susjednih zemalja, “kojima je cilj bilo uspostavljanje etnički čistih teritorija, kako bi tako očišćene teritorije pripojili tim susjednim zemljama.”
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine ukazao je da su takve politike prisutne i danas u Bosni i Hercegovini, ali da su metod ratnog osvajanja, zamijenili političkim i diplomatskim sredstvima, odnosno, takvi i dalje nastoje da realizuju svoje ratne ciljeve ali u mirnodopskim uslovima.
Dodao je da se potpisivanjem Opšteg okvirnog sporazuma za mir 1995. otklanja svaka dilema da je u Bosni i Hercegovini bio građanski rat, jer se radilo o međudržavnom oružanom sukobu, kako je to, između ostalog, utvrdio Međunarodni sud iz Haga u više svojih presuda.
