Kolika je zapravo potrošnja antidepresiva u Bosni i Hercegovini?
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjue da će 2030. godine svaki četvrti čovjek na svijetu imati neki oblik depresivnog ili anksioznog poremećaja. Kada je riječ o uzrocima depresije na našim prostorima, rat sa kojim su došle brojne traume, čest je posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), koji tek danas dolazi do izražaja.
Kada su ljudi možda pomislili da bi moglo krenuti nabolje, došao je nagli pad životnog standarda, nezaposlenost, neizvijesnost, stalno prisutna prijetnja egzistenciji, frustracije političkom elitom . Zanimljivo je da smo po potrošnji antidepresiva negdje na dnu ljestvice.
Najveća potrošnja antidepresiva je u najrazvijenimijm zemljama: u Danskoj, Švedskoj , Holandiji. Mi smo negdje iznad Albanije i Kosova.
Međutim, veliki broj pacijanata koznumira i tablete za smirenje, za koje nije potreban nalaz psihijatra, ne razmišljajući o posljedicama.
Bosna i Hercegovina je malo tržite kada je riječ o proizvodnji lijekova. Kao i za svaku robu i za lijekove je bitna produkcija, odnosno veličina tržišta na kojoj se plasiraju određeni lijekovi.
Bosanskohercegovački građani konatsntno su izloženi stresu I ezistencijalnim prijetnjama, kako onim ekonomskim tako I konastantim prijetnjama od novih sukoba. Manja potrošnja antidepresiva u odnosu na zemlje Evrope nije odraz dobrog zdravlja, nego predsrasuda. Mnogi ne žele priznati da im je potrebna pomoć.
