Politička kriza u BiH hoće li propasti pokušaj formiranja nove većine na državnom nivou? Kako do kompromisa oko izmjena izbornog zakona? Teme su večerašnjeg Polisa. Na početku emisije zanimale su nas reakcije na današnju sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, obraćanje visokog predstavnika, ali i drugih tokom sjednice.
Gosti Polisa bili su Amel Delić,profesor na UNSA, Davor Trlin, profesor ustavnog prava i Gordana Katana, novinarka.
Na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda obraćao se i visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je rekao kako u Bosni i Hercegovini vlada politička kriza, najveća od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, ali ne i sigurnosna kriza.
Gordana Katana smatra da sve ono što se danas dešavalo, što smo čuli tokom sjednice vijeća sigurnosti UN-a, i nije neko iznenađenje.
-Mi smo već znali u kojem pravcu će ići i sam izvještaj visokog predstavnika. Reakcija Ruske Federacije bila je, također očekivana, kao još jedno antidržavno, antidiplomatsko, obraćanje.
Dakle, poruka je jasna, ni Daytonski mirovni sporazum, odnosno teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine nije doveden u pitanje. Ruska Federacija nastavlja sa politikom podržavanja antiustavne, antidržavne politike Republike Srpske. Mi već godinama, slušamo kada govorimo o međunarodnoj zajednici, o međunarodnim zvaničnicima, ovakve ili slične poruke, a nekako se ništa ne čini, bar u ovoj doista najdubljoj krizi od okončanja rata u Bosni i Hercegovini, da se to presječe. Naravno, sve ostaje u rukama domaćih aktera, ali mi ulazimo u treći mjesec ove agonije koja je izazvana nakon presude, prvostupanjske presude Miloradu Dodiku i čini mi se da, nažalost, u državi nema ko da štiti državu. Evo, imamo i činjenicu da se protiv pripadnika SIPA-e podnose u RS-u krivične prijave, to je jedna tako šizoidna situacija, stvarno ne vidim uopće načina kako se iz ove krize izvući, ističe Katana.
Profesor Trlin komentarisao je obraćanje Željke Cvijanović u Vijeću sigurnosti UN-a. Stava je da njen nastup nije bio iznenađujući, jer je bio potpuno uslađen sa pozicijama Republike Srpske i SNSD-a.
-Vidjeli smo danas ponavljanje stavova da je imenovanje gospodina Šmita nezakonito, jer, navodno, njegovo imenovanje nije potvrđeno Rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, gdje se oni pozivaju na jedno rigidno kruto tumačenje iskaza iz Aneksa deset. S druge strane, potpuno zanemaruju da se već formirao jedan običaj međunarodnog prava, jer OHR je Institut međunarodnog prava, da se visoki predstavnik imenuje odlukom Vijeća za implementaciju mira, odnosno PIK-a. Vidjeli smo da je Cijanović implicitno podržala Dodika. Kratkoročno, njen nastup je ojačao pozicije SNSD-a u Republike Srpskoj, a međutim produbio je jaz drugim političkim akterima u BiH, dok dugoročno njen, rekao bi konfrotacijski pristup, može dodatno da izolira SNSD, posebno ako određene zapadne sile zapravo pojačaju određene sankcije ili ako OHR-a, vidjeli smo da iz intervjua gospodina Šmita proizilazi da on to razmatra ili ako OHR interveniše u vezi sa krizom, u Domu naroda. To bi moglo da oslabi požiciju Nikole Špirića i da dovede do novih pregovora o sastavu vlasti , što je zapravo centralna tema vaše emisije, poručuje Trlin.
Profesor Delić je mišljenja da se posljednih deset godina značajno degradirala uloga visokog predstavnika.
-Sjećamo se ranijih nekih snažnijih visokih predstavnika. To je, prije svega, posljedica geopolitičkih promjena u svijetu. Prosto, neposredno nakon rata u BiH i svih stradanja i medijske pozornosti, globalne medijske pozornosti, bilo je teško ovim stranama, koje se bore za neku destrukciju u BiH, govorimo o globalnim akterima, da značanije oponiraju, recimo, Sjedinjenim Američkijim državama, Evropskoj uniji i tome slično.
S druge strane, i Kina i Rusija su značajno ojačale zadnjih nekoliko godina u političkom, ekonomskom i svakom smislu. I, kao što su rekli predhodni sagovornici, , kao da im je neko iz entiteta Republika Srpska pripremao izlaganja. Danas, mi smo malo zanemarili Kinu. Kina je zapravo govorila istim tonom kao i Rusija. Dobra je, s druge strane, podrška Velike Britanije, Sjedinjenih Američkih država, vrlo korektno izlaganje Slovenije. Međutim…
O BiH svi korektno u rukavicama govore da treba se boriti za očuvanje teritorijalnog integriteta BiH, suvereniteta, dejetonskog mirovnog sporazuma. Međutim, u praksi njihove aktivnosti pokazuju da oni nemaju dovoljno snažne motive i istinsku usmjerenost ka realizaciji nekih od tih zaključaka u praktičnom smislu. Mene je najviše u nekom pozitivnom smislu možda dojmio govor predstavnice Danske koja je bila vrlo informisana o situaciji u BiH, jer je pomenula i zakone koje ograničavaju medijske slobode u entitetu Republika Srpska.
Pomenula je konkretno presudu protiv gospodina Dodika i još Stevandića i Viškovića. I ona je ponovila iste stave kao i SAD, Velika Britanija, ali nekako je bila detaljnija u svom izlaganju i ono što je meni posebno važno da se ovo ne pretvori u određeni, a to je tendencija, određeni politički manevar da mi ipak se zadržimo pored političkog aspekta na pravnom aspektu. Obzirom da ovdje govorimo o provođenju nekih sudskih odluka, o saradnji sa pravosudnim institucijama, odnosno odazivanju na pozive tužilaštva, suda i slično, poručio je Delić, pojašnjavajući da govorimo o osiguranju vladavine prava u državi.
-
-
-
-
