Jurić: Majmunske boginje mogle bi se pojaviti u BiH, cjepivo postoji ali ga nemamo
Izvjesno je očekivati da će se virus majmunskih boginja pojaviti i u Bosni i Hercegovini, ali ne očekujemo epidemiju velikih razmjera – kazala je u izjavi za Fenu Andrea Jurić, specijalistica epidemiologije i ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Županije Zapadnohercegovačke (ZJZ ŽZH).
U Bosni i Hercegovini još nema zaraženih osoba, no virus je blizu, odnosno nekoliko slučajeva zabilježeno je u Sloveniji. Jurić stoga smatra kako se nekoliko desetaka slučajeva može pojaviti u našoj zemlji.
– Ne očekujemo epidemiju velikih razmjera, a zdravstveni sustav je jako budan i potencijalni oboljeli i svi njihovi kontakti bit će na vrijeme dijagnostički obrađeni i liječeni, dok će ostatak kontakata biti izoliran po principu karantene od 21 dan – objasnila je ona.
Govoreći o zaštiti, Jurić je naglasila kako postoji cijepio koje se 1970-ih godina koristilo protiv variole vere.
– Smatra se da postoji unakrsna zaštita u iznosu od 80 posto pri cijepljenju navedenim cjepivom. Isto tako se zna da cijepljenje prije oboljenja, prije samog kontakta ili čak u prvim danima kontakta može spriječiti pojavu bolesti – dodala je ona.
Međutim, ističe da tog cjepiva u našoj zemlji trenutno nema, dok neke zemlje već rade na proizvodnji cjepiva zbog sigurnosnih razloga.
Jurić je objasnila kako je virus majmunskih boginja Orthopoxvirus i spada u obitelj Poxviridae kao što je i nekadašnja variola vera. Kaže kako nije sklon brzim mutacijama, odnosno promjenama virusa kao što je to bio covid.
Trenutno je zabilježeno preko 100 zaraženih osoba u više od 15 zemalja. Virus je prvi put kvalificiran 1958. godine u Danskoj kod laboratorijskih majmuna, zbog čega je nazvan majmunske boginje. Iako majmuni nisu prirodni rezervar bolesti, oni mogu oboljeti i bolest prenositi na ljude. Prirodni rezervat su glodavci, vjeverice, male šumske životinje – rekla je ravnateljica Zavoda.
Naglasila je i to da ovaj virus ima dva osnovna podtipa, odnosno centralnoafrički i zapadnoafrički.
– Trenutno dominira zapadnoafrički, čija je smrtnost 3 do 6 posto što je značajno manje od centralnoafričkog koji sada nije dominantan, a čija je smrtnost 10 posto – istaknula je ona.
