Jasenovac: Osamdeseta godišnjica proboja iz logora smrti
Svakog 22. aprila obilježava se godišnjica stradanja u Jasenovačkom logoru, nažalost, na dvjema lokacijama: u Memorijalnom centru u Jasenovcu u Hrvatskoj i stratištu Gradina u Bosni i Hercegovini (isključivo u organizaciji vlasti Republike Srpske). Povod za obilježavanje jeste 22. april 1945. godine, kada su organizirana dva proboja logoraša: iz logora III – Ciglana i IV – Kožara – prvi oko 10 sati, drugi istog dana oko 20 sati. Posljednje grupe zatočenika, uvidjevši da ustaše likvidiraju logor, krenuli su goloruki na juriš. Od preko 1.000 zatočenika logora III, više od polovine pošlo je u proboj, koji je preživjelo njih 80, a od 167 zatočenika Kožare preživjelo ih je jedanaest.
Partizanske jedinice ušle su sa zakašnjenjem u logor Staru Gradišku 23. aprila, a u logor Jasenovac 2. maja 1945. godine.
Koncentracioni logor Jasenovac, bolje rečeno sistem jasenovačkih koncentracionih logora, prve zatočenike primio je početkom augusta 1941. godine.
Kompleks jasenovačkih logora prostirao se na 210 km. Logori su bili označeni brojevima od I do V (Krapje, Bročice, Ciglana, Kožara, Stara Gradiška), a u kompleksu su se nalazili i drugi logorski objekti i lokaliteti (stratišta, ekonomije).
U logor su dovođene dvije kategorije zatočenika: s presudama i bez presuda. Presude su bile od tri mjeseca do tri godine. Predstavljale su farsu, jer su skoro svi dovedeni bili određeni za likvidaciju, a trogodišnjaci su, u pravilu, bili likvidirani odmah po dolasku. Drugu grupu činila su lica bez presuda. Riječ je o genocidnom ubistvu Srba, Jevreja i Roma i masovnom logoriranju Bošnjaka, Hrvata i drugih, najčešće iz krajeva gdje se razvijao NOP.
Jasenovačke žrtve bile su oduvijek predmet manipulacija. Govorilo se o brojevima umjesto o imenima. Jedni su enormno uvećavali broj stradalih, drugi su broj žrtava minimizirali.
