IZBORNI SPECIJAL / Turčalo, Ožegović i Šehić o novim tehnologijama, izlaznosti i rezultatima izbora (video)

U specijalnoj emisiji Televizije Sarajevo, posvećenoj Općim izborima 2026, govorili su Vehid Šehić iz Koalicije Pod lupom, Damjan Ožegović iz Transparency internationala BiH i dekan Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Sarajevu Sead Turčalo.

Na početku je bilo riječi o novim izbornim tehnologijama i o izlaznosti.

“Ako uzmete koliko u Bosni i Hercegovini živi ljudi, jer ovi se prijavili, ima ih 43.000 da glasaju putem pošte, mobilni timovi, ambasade, konzulati, odsutnosti – ako bi gledali i na osnovu broja birača koji trenutno žive u Bosni i Hercegovini, ta izlaznost je preko 50%. Na prošlim izborima je bila čak između 65 i 70%, jer ja tako gledam. Isti je slučaj u Hrvatskoj, i oni imaju dijasporu koja je razasuta i kod njih je birački spisak takav, maltene isti koji je popis stanovništva. I ne treba tu nikakvu zabunu praviti. Jeste manji nego na prošlim izborima, nije to strah od novih tehnologija. Pošto sam ja u Tuzli, tamo kad sam razgovarao sa ljudima, mnogi su rekli nećemo nikako da izađemo na izbore, jer nemam ja za koga glasati. Ali kad dođete u situaciju da kažete moram birati najlošijeg (najmanje lošeg? Op. a.), onda se pitate pa gdje smo došli sa politikom u Bosni i Hercegovini, jer je evidentno da njih većina ne vodi politiku u javnom i opštem interesu, nego u ličnom, klijentelističkom, uskostranačkog, koji opet generira ono o čemu smo, nažalost, prvi, a to je korupcija, organizovani kriminal, nepotizam i tako dalje”, rekao je Šehić.

“U potpunosti bih se složio sa gospodinom Šehićem. To je 42% od svih upisanih u birački spisak, ali kao što je gospodin Šehić već obrazložio, toliki broj ljudi nema, toliki broj birača ne živi u Bosni i Hercegovini i sigurno ne izlaze na izbore. Međutim, pad ovih procenata, govorimo o 42% u odnosu na prethodne izborne cikluse, jasno govori šta je posrijedi. Dakle, uz ovu biometrijsku autentifikaciju birača, jednostavno više nije moglo ovo što je takođe gospodin Šehić rekao, da se ubacuju glasački listići nakon zatvaranja biračkih mjesta, da se popunjavaju potpisi za razna lica za koja se zna da taj dan nisu izašli, nebitno da li su umrli, da li žive negdje vani ili žive možda tu u Bosni i Hercegovini, ali jednostavno ne izlaze na izbore, a političke stranke su vrlo dobro obaviještene i znaju ko u kom mjestu, odnosno biračkom mjestu ne izlazi. Tako da je, eto, to tih 10-ak procenata što nedostaje, to su ti listići koji su naknadno ubacivani, odnosno koji su naknadno dopisivani. Možda je izlaznost podjednaka, dakle sa brojem birača koji je izlazio na izbore, nije problem u izlaznosti, nije da neko nije izašao na izbore, jednostavno su nestali ti, kako se nazivaju, fantomski glasovi. Dakle, jednostavno od strane biračkih odbora nisu ubacivani naknadno listići, odnosno nije taj broj preko 42% dodavan”, smatra Ožegović.

“Ja se ne bih složio da je moguće da je 10% otprilike, za koliko je pala ova izlaznost, da je 10% bilo glasova koji su bili fantomski. Bilo je nekih procjena i tako dalje, nekih do 3% ranije. Naprosto, radi se o sljedećem: izlaznost je smanjena jer mi ovdje već pa dvije – tri godine smo kreirali jednu bezalternativnu političku scenu, bezalternativno na način da su građani počeli da doživljavati da i oni koje dovedu iz opozicije na poziciju, uprkos svim obećanjima da će se ponašati drugačije, nastave zapravo perpetuirati neku postojeću politiku. I postoji neko uvjerenje građana da ne mogu ništa promijeniti, što je pogrešno. Jer zašto je pogrešno? Sami su dokazali da je pogrešno. Prije četiri godine promijenili su tadašnju vlast. Prema ovim rezultatima, velika je vjerovatnoća da su promijenili i postojeću vlast u većini. Naravno, ono fiksno stoji očigledno Hrvatska demokratska zajednica i SNSD, ali razgovaraćemo o tome. Kad govorim o ovim strankama ostalim, dakle ono što je bila nekad “Trojka”, više ne postoji matematički broj u kojem može biti u vlasti. Dakle, da se bar djelomično može promijeniti vlast. Dakle, pokazali su da se djelomično može promijeniti vlast i trebali bi biti više zainteresirani za politiku i više poznavati procese. Ono što je meni drago u kontekstu izbornih tehnologija jeste da su razbili neke stereotipe i pokazali nam na kraju krajeva u kakvom političkom okruženju, na kakvoj političkoj sceni živimo. A to je da ipak u Bosni i Hercegovini i dalje, kad se radi o politici, radi se o jednoj etničkoj politici koja je dominantno etnička. I vidimo upravo i iz rezultata izbora da je to tako. S druge strane, veliki broj onih koji sebi nazivaju analitičarima, kad su najavljene, kad smo već znali da će biti uvedene izborne tehnologije, govorilo se kako će se to negativno odraziti na glasače nacionalnih ili nacionalističkih stranaka, stereotipizirajući te ljude da su neobrazovani i tako dalje. Pokazali su da se izuzetno dobro snalaze na izborima. I ono što su izborne tehnologije, a volio bih tu baš uvid kolege Šehića, čemu su one doprinijele – moj neki uvid je zapravo da se najveći broj, da tako kažem, krađe pod navodnicima ili bez navodnika, dešavao zapravo unutar preferencija stranaka. I da je sada stranka, prilično bez obzira na discipliniranje svojih birača, izgubila tu mogućnost da tokom brojanja glasova preferencije dodjeljuje onima koji su na neki način favorizirani od strane vrha stranke. I to se čak moglo vidjeti na rezultatima pojedinaca”, rekao je Turčalo.

Pogledajte cijelu emisiju.