Intervju TVSA: Nova izborna tehnologija ali stari problemi?

Gost emisije Intervju TVSA bio je Dario Jovanović, projekt menadžer iz Koalicije “Pod lupom”. Jesu li izbori u Bosni i Hercegovini bili pošteniji i transparentniji? Šta je Koalicija pod lupom utvrdila, koje su nepravilnosti zabilježene i jesmo li napravili korak naprijed u zaštiti izborne volje građana? Ovo su samo neke od tema o kojima smo razgovarali.

Jesu li izbori u BiH konačno postali pošteniji?

Uvođenje novih izbornih tehnologija, poput biometrijske identifikacije birača i optičkih skenera, donijelo je dugoočekivane promjene u izborni proces u Bosni i Hercegovini. Nakon godina u kojima su izborni ciklusi bili opterećeni sumnjama u malverzacije, glasanje u ime preminulih i naknadno “pumpanje” izlaznosti, primjena ovih uređaja značajno je suzila prostor za izborne krađe. Iako sistem još uvijek nije besprijekoran i bilježe se određeni pokušaji zloupotrebe pomoći pri glasanju, napravljen je ogroman iskorak ka transparentnosti, kao i nezapamćenoj brzini obrade podataka.

„To davanje otiska prsta kao vida autentifikacije identiteta zapravo je najbolji način sprečavanja zloupotreba. Nismo imali duplo glasanje, nismo imali glasanje umjesto umrlih, nismo imali glasanje umjesto neizašlih na izbore. I što je najvažnije, nismo mogli zloupotrijebiti veliki broj praznih glasačkih listića nakon zatvaranja biračkih mjesta,” objašnjava naš sagovornik, ističući i revolucionaran uticaj novih skenera: „Svaki listić je zabilježen onako kako je dat od strane birača. Na osnovu toga su se mogli uraditi izračuni glasanja, pa smo rezultate sa preko 86% biračkih mjesta imali za prvih sat vremena. Nekad bi to trajalo 25 dana.“, sumirao je Jovanović.

Nova tehnologija ali stari izborni problemi?

Iako su skeneri i biometrija uveli dugo čekani red na biračka mjesta, ne mogu spriječiti sve neregularnosti. Inovacije uspješno rješavaju tehničke nepravilnosti na sam dan glasanja, ali ostaju nemoćne pred duboko ukorijenjenim sistemskim problemima koji se dešavaju sedmicama prije izlaska na birališta, kao i u postizbornom periodu. Tehnološki napredak, nažalost, ne može promijeniti političku kulturu, spriječiti pritiske na birače, niti iskorijeniti druge oblike manipulacija koji prethode samom izbornom danu.

„Nova tehnologija može popraviti izborni dan. I evo sve informacije, podaci ili ogromna većina njih govori u prilog tome da mi jesmo popravili izborni dan. Međutim, nova tehnologija ne može popraviti period prije izbornog dana niti period poslije njega. Nova tehnologija ne može popraviti korumpirano društvo, korumpirane političare, korumpirane političke stranke i kriminalce koji pokušavaju izvršiti izborne prevare“, objašnjava naš sagovornik. Dodaje i da mašine imaju svoja ograničenja te da je teoretski moguće naknadno ubaciti višak listića u kutiju, ali uz jednu ključnu razliku u odnosu na ranije godine: „To skener neće prepoznati jer su ti uređaji odvojeni, ali to bi značilo da poslije zaista možemo vidjeti da je neko varao i manje-više kroz istragu utvrditi koji od članova biračkog odbora se usudio uraditi tako nešto.“, kaže Jovanović.

Zloupotreba javnih resursa jedan od ključnih problema

Iako su kazne usmjerene na sprečavanje preuranjene kampanje dale određene rezultate i odvratile stranke od nezakonitog oglašavanja, druge vrste prekršaja i dalje prolaze praktično nekažnjeno. Prema podacima Koalicije “Pod lupom”, koja je do sada prijavila više desetina slučajeva zloupotrebe javnih resursa, Centralna izborna komisija (CIK) izrekla je samo dvije sankcije za ovaj prekršaj. Čini se da blaga kaznena politika, u kombinaciji sa velikim budžetima vladajućih stranaka, obesmišljava samu svrhu sankcionisanja, pretvarajući kazne u puki operativni trošak za velike političke subjekte.

„Na šest političkih subjekata odnosi se preko 76% prijavljenih nepravilnosti. Znači, tu su višestruki povratnici, ponavljači u kršenju izbornih pravila. Ako njih nismo spremni da sankcionišemo najstrožijim sankcijama, odvraćajućeg karaktera, naravno da će to nastaviti raditi. Pogotovo što su to ujedno i oni koji raspolažu sa najviše novca,” ističe naš sagovornik. Objašnjavajući zašto sankcije za zloupotrebu državnog novca izostaju, dodaje: „CIK se teško odlučuje na to ili kroz neke postupke koristi labave izgovore institucija zašto nešto nije zloupotreba javnih resursa. Imali smo i eklatantne primjere izdvajanja neplaniranih sredstava iz budžetske rezerve, koja je predviđena isključivo za vanredne okolnosti i poplave.“

Poruka građanima: Vaš glas je konačno tajna, glasajte protiv onih koji vas kupuju

Najvažnija promjena koju donosi nova izborna tehnologija jeste apsolutna zaštita tajnosti glasa, što direktno obesmišljava dugogodišnje pritiske, ucjene i zastrašivanja birača. Iako politički subjekti često šire dezinformacije o tome da mogu pratiti izbornu volju pojedinca, te koriste teško ekonomsko stanje za kupovinu glasova, građani sada imaju priliku da bez straha vrate svoje dostojanstvo. Ova tehnološka sigurnost bi u narednim izbornim ciklusima mogla konačno natjerati političare da preuzmu stvarnu odgovornost i posvete se rješavanju životnih problema onih koji su ih birali.

„Ono što je poruka građanima jeste da, bez obzira na to šta tvrde, ne postoji način da oni znaju za koga ste glasali, pogotovo sada uz upotrebu novih tehnologija, i ne mogu poništiti ili promijeniti ishod vašeg glasanja. To je promjena koja će dati rezultate tek u sljedećim izbornim ciklusima, u vidu političke odgovornosti – da će političari postati primarno ono što bi i trebali biti: neko ko sluša svoju bazu i ko rješava probleme građana“, poručuje naš sagovornik, osvrćući se i na sramotnu praksu kupovine glasova: „Porazno je da politički subjekti, koji su doveli građane u situaciju da im 200 maraka svake dvije godine nešto znači u životu, sada iste pokušavaju kupiti za tih 200 maraka. To je ubijanje zadnje mrve dostojanstva. Mi nikada nismo govorili za koga da se glasa, ali smo sada po prvi put jasno rekli – glasajte protiv takvih.“, zaključio je Jovanović.

Emisiju pogledajte na linku ispod: