Ovogodišnje 63. izdanje Internacionalnog teatarskog festivala MESS donosi i jedan novi program. Riječ je o projektu profesora Akademije scenskih umjetnosti Sarajevo Almira Imširevića simbolično nazvanom “Dramadžiluk”.
– “Dramadžiluk” je mjesto (i vrijeme) za predstavljanje dramskih tekstova, za javna čitanja, susrete sa piscima, razgovore o drami i pozorištu. Svojevremeno je veliki Goran Stefanovski, pisac i prijatelj Sarajeva, predlagao da se dramski pisci, zbog zanatskog umijeća koje je neminovno za njihov rad, nazivaju dramadžijama. I, zaista, ima u tome puno smisla, a posebno u gradu koji poznaje i abadžije, bojadžije, ekmedžije, zildžije, sajdžije… Dakle, posve se logičnim učinila želja da prvi sagradimo i – “Dramadžiluk” – kazao je inicijator novog programa Festivala MESS dramaturg Almir Imširević.
Za javno čitanje na “Dramadžiluku” stiglo je 40 drama, a odabrane su četiri.
Od 2. oktobra, u toku festivala MESS, a na sceni Kamernog teatra 55, biće predstavljene, čitane drame: Dejana Dukovskog “Posljednji balkanski vampir”, Darija Bevande “Tama na rubu grada”, Igora Štiksa i Vladimira Arsenijevića “Urotnici” i Biljane Srbljanović “Vrat od stakla”.
Režiju javnih čitanja potpisuju Aleš Kurt i Ajla Bešić, a sve to uz pomoć glumaca i glumica iz svih sarajevskih pozorišta.
Publika, a prije svega pozorišni ljudi, dramaturzi, reditelji, direktori pozorišta, na “Dramadžiluku” će imati priliku upoznati se sa dobrim, a kod nas još neizvođenim tekstovima, a na kraju učestvovati i u razgovoru planiranom za zadnji dan kada će o temi “Zašto pisati dramu” govoriti Boris Liješević, Almir Bašović, Dragan Komadina, Janko Ljumović…
– “Dramadžiluk” nam je potreban jer potencira susrete, razgovore i razmišljanje. Sve ono čega je, i u svijetu i u Bosni, nedovoljno. Prilika je to da postanemo “dramaturški centar”, mjesto gdje će se sakupljati najbolje i najvažnije priče, mjesto gdje će se te priče govoriti, slušati, odakle će putovati dalje u svijet – podvukao je Imširević.
Govoreći koliko se drame čitaju mimo scenskih izvođenja, Imširević je naglasio da je drame teško čitati, kada to činimo u sebi.
Dramadžija, kako sebe naziva Imširević, ističe da se za sada u planu čitanja nalaze pisci iz regije, ali da nema ograničenja. On je naveo da je naglasak na dobrim tekstovima, te da će se kad se ukaže prilika čitati i tekstovi stranih autora.
