Institut za istraživanje genocida Kanada (IGK) nedavno je uputio zahtjev društvenim mrežama Twitter i YouTube, a prije toga i Facebooku, da zabrane negiranje genocida u Srebrenici na svojim platformama.
IGK vodi evidenciju o sadržajima na društvenim mrežama i navodi da najviše objava u kojima se vrijeđaju srebreničke žrtve dolazi iz Srbije, ali ih ima i iz Rusije, Francuske, SAD, Kanade, BiH i drugih država.
U vezi sa zahtjevom IGK-a, YouTube je odgovorio da imaju “jasnu i uspostavljenu politiku u vezi sa govorom mržnje a koja zabranjuje sadržaje koji minimiziraju ili negiraju dobro dokumentovane, nasilne događaje, uključujući i genocid u Srebrenici”.
– Ako se utvrdi da sadržaj krši ove smjernice, mi ćemo ga ukloniti – dodali su iz YouTube.
Twitter je odgovorio da njihova “Politika mržnje zabranjuje širok spektar ponašanja”.
– To uključuje targetiranje pojedinaca sa uvrijedljivim namjerama, pozivanje na nasilne događaje, vrstu nasilja gdje su zaštićene kategorije ljudi bile žrtve ili gdje se pokušava poricanje odnosno minimiziranje takvih događaja. Također, imamo snažnu politiku u slučajevima glorifikovanja politike nasilja i preduzimamo mjere protiv takvog sadržaja i ponašanja koji pokušavaju da veličaju ili hvale nasilje i genocid – naveli su iz Twittera.
Direktor za istraživanje genocida Kanada Emir Ramić je izjavio da, kao ni žrtve genocida, tako ni istraživači, nemaju pravo na šutnju i zaborav.
– Borba za istinu i pravdu je osnova našeg opstajanja i postojanja, i za nju se vrijedi boriti. Holokaust nije počeo sa gasnim komorama. Genocid u BiH nije počeo sa masovnim ubistvima. Počeli su sa nacionalnom i rasnom diskriminacijom i govorom mržnje. Najbolje odavanje počasti žrtvama genocida je organizovana i znalačka borba za prevenciju kroz jednakost u našim riječima i djelima. Naš motiv borbe za istinu i pravdu nije mržnja protiv drugog i drugačijeg, nego oslobađanje žrtve od straha pomoću kulture sjećanja, a u ime bolje budućnosti. Istraživači moraju imati profesionalnu odgovornost i dovoljno moralne hrabrosti u istraživanju i saopćavanju javnosti naučne istine o genocidu, ali i u borbi protiv negiranja genocida, falsifikovanja sudskih, naučnih i historijskih činjenica o genocidu i veličanju presuđenih ratnih zločinaca – naveo je Ramić.
Odanost istini i pravdi, kako dodaju iz IGK, mora se trasirati znanjem, obrazovanjem i naukom. Jer, uporno se pokušava ukrasti kultura sjećanja da bi se namjerno i ono što je posebno opasno institucionalno, sakrila istina i pravda. U toj borbi protiv silovanja istine i pravde od čijeg ishoda zavisi ne samo budućnost države BiH, već i svijeta uopšte, glas žrtava i svjedoka genocida, ali i istraživača se mora glasnije čuti.
– Sudske odluke jesu važne, ali nedovoljne u procesu ne samo institucionalizacije kulture sjećanja, već i u procesu lobiranja protiv laži, negiranja sudskih i historijskih činjenica, namjernog i organizovanog prekrajanja i pisanja lažne historije. Mora se organizovano i znalački suprotstaviti pokušajima lobističkih centara da se žrtvi genocida u BiH nametne ekstremizam – navode iz IGK-a.
Cilj IGK-a je da okupi što veći broj mladih istraživača koji će postati lideri u oblasti istraživanja genocida, borbe protiv negatora genocida, revizionista historijskih, naučnih i sudskih činjenica o genocidu i glorifikatora presuđenih ratnih zločinaca. Želimo umrežiti, odnosno uvezati te mlade istraživače. Tako čemo stvoriti ljudski potencijal spreman da se uhvati u koštac sa negatorima genocida, revizionistima i glorifikatorima, ali i da lobira za istinu i pravdu, saopćeno je iz IGK-a.
