Gost emisije Sarajevsko jutro bio je prof. dr. Husnija Kamberović, historičar.
Historičar prof. dr. Husnija Kamberović, govori o promjenama u obilježavanju 6. aprila – od Dana oslobođenja do Dana grada, te o važnosti očuvanja kolektivnog sjećanja.
„Nema ništa čudno u tome da se preispituju određeni datumi i da se preispituje historija jednog grada – to je sasvim normalno. Normalno je i da se dovode u pitanje neke ustaljene teze, da se traga za novim pogledima i interpretacijama“, kazao je Kamberović.
„Bitno je to da se mi danas prisjećamo 6. aprila, koji je zvanično proglašen Danom grada Sarajeva. Mislim da je to uvedeno negdje oko 2010. ili 2012. godine, ne znam tačno kada, ali svakako nakon 2000-ih godina. Prije toga se taj dan obilježavao kao Dan oslobođenja.“
Ističe kako je obilježavanje ovog datuma kao Dana oslobođenja imalo punu težinu i smisao, jer je u to vrijeme fokus kolektivnog sjećanja bio usmjeren na antifašizam i njegove vrijednosti, koje niko nije dovodio u pitanje.
„Šta se, dakle, počelo mijenjati? Počelo se mijenjati to što smo 1992. godine dobili jedan ‘novi’ april – 5. april kao dan početka opsade Sarajeva, masovnog stradanja koje je trajalo do 1995. godine. Tada se postavilo pitanje: šta mi zapravo obilježavamo 6. aprilom? Mislim da je dobro rješenje to što je 5. april proglašen Danom početka opsade grada, dok je 6. april ostao kao Dan grada“, zaključio je Kamberović.
