Nova školska godina u Kantonu Sarajevo 1. septembra počinje za više od 54.000 učenika u osnovnim i srednjim školama i više od 11.000 djece u vrtićima, a prema riječima ministrice za odgoj i obrazovanje KS Naide Hota-Muminović, fokus ostaje na stvaranju obrazovnog sistema koji djeci pruža znanje, sigurnost i jednake mogućnosti.
U intervjuu za Fenu kantonalna ministrica govorila je o reformama obrazovanja, digitalizaciji zapošljavanja, pravima prosvjetnih radnika, najavljenom štrajku, sigurnosti djece, preopterećenosti učenika, ali i izazovima koje pred škole donose ubrzan tehnološki razvoj i vještačka inteligencija.
Posebno je naglasila da početak školske godine ne smije biti obilježen sporovima odraslih, poručivši da djeca moraju biti u centru obrazovnog sistema.
Početak školske godine, kako je kazala, uvijek nosi posebnu energiju. Za učenike to je povratak prijateljima, druženje i učenje, za roditelje nova svakodnevna organizacija, a za nastavnike nova generacija djece kojoj će biti podrška i oslonac.
– Škola mora biti mjesto znanja, ali i mjesto u kojem se djeca osjećaju dobro. U vremenu intenzivnog tehnološkog razvoja, razvoja vještačke inteligencije, profesije koje brinu o čovjeku, a među njima prosvjeta, sve će više dobijati na značaju – istakla je ministrica.
U Kantonu Sarajevo, dodala je, imamo stabilan broj učenika tokom proteklih godina. Ukupno, naše škole pohađa više od 54.000 učenika u osnovnim i srednjim školama, dok je više od 11.000 djece u vrtićima.
Ono što je ove godine drugačije i na čemu je resorno Ministarstvo posebno radilo je unapređenje obrazovnog sistema.
– Iza nas je period intenzivnog rada na unapređenju obrazovnog sistema. Mnoge promjene koje smo pokrenuli nisu uvijek odmah vidljive učenicima i roditeljima, ali dugoročno mijenjaju način na koji sistem funkcionira – navela je Hota-Muminović.
Zadržali su, kaže, standard besplatnih udžbenika za učenike osnovnih škola u javnim školama, osigurali svakoj porodici iznos od više od 2.700 KM za svako dijete koje pohađa vrtić. Radili su na digitalizaciji procesa, unapređenju zapošljavanja u školama, reformi nastavnih planova i programa, jačanju inkluzivnog obrazovanja, unapređenju pedagoških standarda i stvaranju boljih uslova za rad škola.
– Posebno mi je važno da se obrazovni sistem sve više oslanja na jasna pravila i transparentne procedure, a sve manje na improvizaciju i individualne procjene. Želimo sistem u kojem će se znati šta su prava i obaveze svakog učesnika – naglasila je ona.
Poseban akcenat je stavljen na digitalizaciju zapošljavanja u školama.
– Zato što želimo da zapošljavanje bude zasnovano na kriterijima, a ne na poznanstvima i vezama. Digitalni proces omogućava veću transparentnost, brže procedure i jednak tretman kandidata – pojasnila je.
Naravno, dodala je, svaki novi sistem treba unapređivati.
– Mi smo otvoreni za sugestije i spremni smo ispravljati ono što se pokaže kao slabost. Ali od principa transparentnosti i jednakih mogućnosti nećemo odustati – dodala je.
S obzirom da Sindikat osnovnog obrazovanja najavljuje štrajk jer još uvijek nisu potpisane izmjene Kolektivnog ugovora, na pitanje da li je početak školske godine zbog toga ugrožen, Hota-Muminović ističe da nije.
– Ne bih rekla da je ugrožen, jer imamo važeći Kolektivni ugovor i prava zaposlenih nisu suspendovana niti dovedena u pitanje. Pregovori o njegovim izmjenama su druga stvar i oni se vode upravo zato da bismo unaprijedili postojeći okvir – istakla je.
Naglasila je i da su u protekle četiri godine povećali plate nastavnika za oko 70 posto, a istovremeno proširili i čitav niz drugih materijalnih i profesionalnih prava.
– Dakle, nije baš da smo četiri godine sjedili skrštenih ruku pa sada čekamo da nam neko kaže šta treba uraditi. Upravo suprotno – iza nas je ozbiljan rast ulaganja u ljude koji rade u obrazovanju. Mi ćemo svoj dio posla nastaviti raditi odgovorno. Vrata za razgovor su otvorena, ali isto tako poznati smo da nismo baš pogodni za ultimatume. I možda najvažnije, djeca ne smiju biti taoci pregovora odraslih. Naša obaveza je da novu školsku godinu počnemo kako i dolikuje: u učionicama, a ne na naslovnicama – ustvrdila je Hota-Muminović.
Ministrica je kazala da roditelji često govore kako su djeca preopterećena, te da je možda vrijeme da se razgovara o promjenama u tom segmentu.
– O tome moramo razgovarati ozbiljno i bez populizma. Nije dovoljno samo smanjiti broj sadržaja ili časova. Moramo se pitati šta djeca zaista trebaju znati, koje kompetencije trebaju razvijati i kakvu školu želimo za deset ili dvadeset godina. I sve to moramo postizati u sinergiji kuće i škole, zajedno, nikako jedni protiv drugih – kazala je ona.
Zato, istakla je, reforma obrazovanja nije jedan potez niti jedna odluka.
– To je proces. Radimo na tome da djeca manje uče napamet, a više razumiju, povezuju, istražuju, rješavaju probleme i primjenjuju znanje. Uloga nastavnika je u tom procesu jako važna, jer nastavnik je ključ svake obrazovne reforme. Možemo imati najbolje zakone, digitalne platforme i opremu, ali bez kvalitetnog i motivisanog nastavnika nema kvalitetnog obrazovanja.
Zato moramo istovremeno tražiti odgovornost, ali i pružiti podršku nastavnicima. Njihov profesionalni razvoj, dostojanstveni uslovi rada i mogućnost da napreduju moraju biti sastavni dio reforme – naglasila je Hota-Muminović.
Kada je u pitanju sigurnosti djece u školama, poručila je da je to apsolutni prioritet.
– Sigurnost djece je apsolutni prioritet. To podrazumijeva fizičku sigurnost, ali jednako tako i zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju nasilja, borbu protiv vršnjačkog nasilja i stvaranje kulture međusobnog poštovanja. Škola mora biti prostor u kojem se nasilje prepoznaje i na njega reaguje, a ne prostor u kojem se problemi guraju pod tepih – istakla je.
Ministarstvo je, tvrdi, prethodnih godina ulagalo u innfrastrukturu, te su u tom segmentu pokrenuli veliki broj projekata rekonstrukcije i energetske obnove školskih objekata, a taj posao, kako kaže, nastavljaju.
– Uložili smo više od 90 miliona KM u infrastrukturu. Ulaganje u školske objekte je ulaganje u djecu. Ne želimo da djeca u 21. stoljeću uče u objektima koji ne zadovoljavaju savremene standarde. Svaka obnovljena škola, nova sportska sala, uređeno igralište ili sigurniji školski objekat dio su iste politike – stvaranja boljih uslova za odrastanje i obrazovanje djece – naglasila je ona.
Smatra da je najveći izazov koji je pred obrazovanjem u Kantonu Sarajevo je “da budemo spremni mijenjati sistem prije nego što nas na to natjeraju problemi”.
– Obrazovanje ne smije biti zarobljeno u prošlosti. Djeca koja danas kreću u školu živjet će i raditi u svijetu koji će biti potpuno drugačiji od onoga koji poznajemo. Naša odgovornost je da ih pripremimo za taj svijet – smatra ministrica.
Cilj je jednostavan, poručila je, a to je da svako dijete u Kantonu Sarajevo ima priliku za kvalitetno obrazovanje, sigurno djetinjstvo i jednake šanse da ostvari svoje potencijale.
Učenicima je poručila da budu radoznali i da budu dobri.
– Budite radoznali. Pitajte. Slobodno poriješite i učite iz svojih i iz tuđih grešaka. Vježbajte kako biti dobri. To se može vježbati – poruka je ministrice za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naide Hota-Muminović.
