Bosnu i Hercegovinu potresla je još jedna tragedija. Devetnaestogodišnji mladić izgubio je život u minskom polju kod Doboja. Zašto minska polja odnose živote skoro tri decenije nakon rata i šta se može učiniti da se stvore uslovi za siguran život – tema je o kojoj smo razgovarali u Sarajevskom jutru.
-Zaista je ovo jedna tragedija. Mi to u našoj bazi vodimo kao minski incident, ali ovo je tragedija. U tom istom minskom polju stradao je njegov otac, amidža i amidžinica, nažalost. Mi imamo aplikaciju koja upozorava na minski sumnjiva područja, sva koja su nama poznata su obilježena znakovima. Ljudi ih nažalost ignorišu. Kad je riječ o ovoj porodici, ima krivice i lokalne zajednice. Stado koza zbog kojeg je mladić nažalost stradao je vjerovatno njemu bio jedini izvor primanja – istakao je direktor BHMAK-a, Enis Horozović.
Apelovao je na građane u BiH da vode računa o znakovima koji upozoravaju na minska polja.
-Kad će biti deminirano, ne mogu sa sigurnošću reći jer to ovisi o finansijama koje mi dobijamo od donatora, nešto imamo i od strane države. Zbog toga, molim vas vodite računa o svojim životima jer imamo aplikaciju – pristupite joj i vodite računa kad idete na teren, pogotovo u šumska područja. Još uvijek je 800 kilometara kvadratnih pod minama. Na Igmanu, odmah iznad Vojkovića, ima jedno minski sumnjivo područje koje rade Oružane snage – poručio je Horozović.
-Posao BHMAK-a je da prikupljamo informacije o minski sumnjivim područjima. Kad prikupimo informacije od lica koja su radila na miniranju tih područja, pripadnika lokalnih zajednica, šumara ili ribolovaca, od svih onih koji imaju informacije za to područje – onda pravimo projektnu dokumentaciju na osnovu koje će se vršiti deminiranje – dodaje Horozović.
Čitav razgovor poslušajte u videu:
-
-
-
-
