Helez: Moj cilj je da BiH u međunarodnim odnosima bude za stolom, a ne na stolu

Gost večerašnjeg Intervjua bio je ministar odbrane Bosne i Hercegovine, Zukan Helez. Govorili smo o opremljenosti Oružanih snaga BiH, osnivanju vojne akademije, uvođenju rezervnog sastava Oružanih snaga. Komentarisali smo i druge aktuelne, ali i političke teme, poput rada Vijeća ministara, odnosa u Trojki, ali i unutar SDP-a.

O namjenskoj industriji, ulaganju i planovima te poslovnom saradnjom sa Oružnim snagama BiH

“Namjenska industrija u Bosni i Hercegovini ima dugu tradiciju – negdje u prosjeku 75 godina ozbiljnog rada kompanija ove industrije. Pošto je Bosna i Hercegovina bila u centralnom dijelu Jugoslavije, najveći kapaciteti namjenske industrije bivše države Jugoslavije smješteni su u Bosnu i Hercegovinu. I tu je u našoj državi bio jedan lanac zaokružene namjenske industrije. Nažalost, neki ljudi su jedan dio te namjenske industrije upropastili ili uništili. To je Vitezit – eksploziv koji je radio i za rudnike i za namjensku industriju bivše države i sad nam to nedostaje. Nažalost, neki ljudi su to srozali na najniži nivo. Nedavno u nekoj akciji uhapšeni su oni koji su to raditi, još uvijek su u fazi istrage i ne bih komentarisao. Nadam se i mene samo u ovom dijelu interesuje da nekako od svega toga ‘iščupamo‘ Vitezit i da se ponovo vrati proizvodnja, da napravimo čitav jedan lanac proizvoda namjenske industrije“, istakao je ministar odbrane BiH, Zukan Helez.

Helez je komentarisao činjenicu kako se susjedne zemlje naoružavaju, naglasivši da Bosna i Hercegovina u tom smislu ne zaostaje, te da je čak u nekim segmentima i u prednosti.

“Obzirom na novu geopolitičku arhitekturu u svijetu – da se izdvoji 880 milijardi eura za naoružavanje Evropske unije, a sad smo mi na putu ka Evropskoj uniji, mi smo na granici sa Evropskom unijom. Sve države se naoružavaju i ne bi bilo uredu, niti bih bio korektan prema građanima Bosne i Hercegovine zbog njihove sigurnosti da ja isto ne radim. Naravno, bilo je tu, a i danas ima, velikih opstrukcija. Ono što mene žalosti je da prije mog dolaska nismo ništa nabavljali. Ono što je ostalo od entitetskih vojski, čak viškovi se prodaju, znači smanjen je taj arsenal. Sad smo krenuli u obnovu. I jako bitno da naglasim – mi smo sve to staro naslijedili od JNA ili iz nekih donacija od nekih drugih država gdje su nam davali staro naoružanje”, ističe Helez.

“Ovo sve što uvozimo, od helikoptera, transportera, dronova, to je tek proizvedeno i to je novo. I mi smo narednih 30, 40 godina mirni i stabilni kada je u pitanju taj dio naoružanja”, dodaje.

“Nama ne treba još jedna Civilna zaštita – ako su Oružane snage – treba da budu Oružane snage. I to ne naoružava se kao što je htio neko da predstavi da je to naoružavanje samo Bošnjaka ili Srba ili Hrvata. Oružane snage su, ja se time ponosim, multietničkog karaktera i to je naoružanje svih pripadnika Oružanih snaga”, poručio je ministar odbrane.

Na pitanje novinara koliko smo daleko od susjednih zemalja kada je riječ o naoružavanju, Helez ističe da nismo daleko, te da čak u nekim segmentima imamo i prednost.

“Nama avioni ne trebaju. Mi možemo nabaviti avione, ali to je skupo za održavanje. Vi danas možete za ‘ne daj Bože’ ako nam treba, potpisati sporazum sa nekom državom, iznajmiti za naše potrebe. I to nas puno, puno jeftinije košta. A mi puno bolji avion možemo iznajmiti za naše potrebe u slučaju ‘ne daj Bože’, nego što bi mi mogli da nabavimo avion. Evo Hrvatska je čini mi se milijardu eura dala za Rafale, pa onda oni vam kažu šta možete, kad možete koristiti, od koga ste nabavili. Kad iznajmite, vi možete da radite s tim šta hoćete u smislu da ga koristite, naravno da vratite ukoliko se ne uništi, ako se uništi onda se plati. Znači, to je nama daleko, daleko bolje. A ovo ostalo što nam treba kao državi od 3,5 miliona stanovnika, mi se tome prilagođavamo kako bi Oružane snage bile fleksibilne, operativne, brze i mislim da u tom smjeru idemo jako dobro”, poručuje Helez.

Položaj Bosne i Hercegovine u geopolitičkim odnosima

“Mi smo mala država, Srbija je mala država, Hrvatska također, sve u regiji su veoma male države. Moj cilj je da Bosna i Hercegovina u tim međunarodnim odnosima bude za stolom, a ne na stolu. Nekada smo i često puta smo bili kroz historiju na stolu. Različiti su bili upravitelji u Bosni i Hercegovini, mijenjala je svoje granice. U zadnjih 70 godina ove granice su se ustalile i polako Bosna i Hercegovina počinje da upravlja sama sa sobom. I to kad gledamo historijski, nekih 70-ak godina, to je jako mali period, još je to uvijek labilno, ali ona ide i jača svakim danom. I što je dobro, Bosna i Hercegovina ima snage da bude za stolom, a ne na stolu i da ne bude predmet da neko drugi o njoj raspravlja, mada ima pokušaja”, pojašnjava Zukan Helez.

Helez je komentarisao i političku situaciju, odnose unutar Trojke, ali i SDP-a. Naglasio je kako se isuviše rano krenulo u predizbornu kampanju s obzirom da se već u javnost izašlo sa kandidatima za člana Predjedništva BiH. Smatra kako SDA neće imati kapaciteta da se vrati na vlast, naročito nakon podrške koju je od ostalih stranaka dobio Denis Bećirović.

“Ovo što se desilo da 12 stranaka podržava Denisa Bećirovića – to je u stvari neka nova koalicija. I to više nije Trojka nego 12 stranaka. Koliko će ko biti kapacitiran da dâ doprinos tom savezu, ali ja mislim da će ostati ista većina uz jedno proširenje. Čak vidim i Stranku za Bosnu i Hercegovinu i SDA da se udaljavaju i ja mislim da SDA još uvijek nije spremna da uđe u borbu da preuzme vlast”, ističe Helez.

Helez je između ostalog govorio u kojoj je fazi formiranje Vojne akademije, ali i rezervnog sastava Oružanih snaga BiH koji je svojevrstan odgovor aktuelnoj političkoj situaciji. Naglasio je kako je opredjeljenje SDP-a regionalizacija države te poručio kako bi eventualno zatvaranje OHR-a bilo gore za one koji ne vole državu.

Čitavo gostovanje pogledajte na našem Youtube kanalu: