Povodom obilježavanja 31. godišnjice oslobađanja visoravni Brda, u programu Televizije Sarajevo gostovali su ratni komandant 450. lahke brigade Hamza Ajanović i nekadašnji načelnik štaba brigade Emin Selimović, prisjećajući se vojne operacije izvedene 19. i 20. jula 1995. godine.
Visoravan Brda oslobođena je u zajedničkoj akciji pripadnika 450. lake brigade, uz sadejstvo 446. lake brigade Prozor, 449. istočnohercegovačke brdske brigade i 4. mješovitog artiljerijskog diviziona. Operacija je izvedena na pravcu Bjelimići–Kalinovik i predstavljala je jednu od značajnijih ofanzivnih akcija Armije Republike Bosne i Hercegovine u završnoj fazi rata.
Govoreći o značaju oslobađanja Brda, Hamza Ajanović istakao je da je riječ o prostoru koji je za tadašnje snage Vojske Republike Srpske imao poseban strateški značaj.
„Brda su bila jedna od planiranih operacija tokom ljeta 1995. godine. Nakon toga plan je bio nastavak djelovanja prema Glavatičevu, odnosno dalje prema Kalinoviku i Nevesinju. Smatrali smo da je napad najbolja odbrana i upravo zbog toga smo forsirali ofanzivna dejstva“, rekao je Ajanović.
Prema njegovim riječima, prvi napad 19. jula imao je za cilj ispitivanje spremnosti protivničkih snaga i odvlačenje dijela njihovih jedinica, dok je odlučujuća akcija izvedena dan kasnije, nakon uvođenja 449. istočnohercegovačke brigade iz Mostara.
„U jednoj vrlo efikasnoj akciji uspjeli smo osloboditi taj prostor. Naneseni su veliki gubici neprijatelju, a iako smo imali priliku potpuno opkoliti jedan dio njihovih snaga, odlučili smo to ne učiniti kako bismo izbjegli dodatne gubitke s obje strane“, kazao je.
Ajanović je naglasio da je oslobađanje Brda imalo i izuzetno snažan moralni značaj, budući da je operacija izvedena u vrijeme kada su stizale vijesti o genocidu u Srebrenici.
„Dok je trajao pokolj u Srebrenici, na ovom prostoru ostvarena je velika pobjeda. U trenutku kada su stizale teške vijesti i kada je vladao osjećaj beznađa, ova akcija pokazala je da Armija Republike Bosne i Hercegovine može ostvarivati značajne uspjehe“, rekao je Ajanović.
Dodao je da su nakon oslobađanja jedinice u rekordnom roku utvrdile nove položaje, očekujući protivnapad.
„Računali smo da će pokušati vratiti izgubljene pozicije. Njihov najznačajniji pokušaj uslijedio je 10. augusta, ali je odbijen. U tim pokušajima pretrpjeli su čak veće gubitke nego tokom samog oslobađanja Brda“, istakao je.
Načelnik štaba 450. lake brigade Emin Selimović govorio je o planiranju operacije i izboru pravca napada.
Kako je naveo, još u martu 1995. godine izrađeni su operativni planovi za pravce Glavatičevo–Nevesinje i Bjelimići–Brda–Kalinovik, u skladu s direktivama Štaba Vrhovne komande.
„Pravac preko Krstaca uvijek smo izbjegavali jer je bio izuzetno zahtjevan i nepovoljan za izvođenje borbenih dejstava. Naše težište bilo je usmjereno prema Brdima i Kalinoviku, gdje je konfiguracija terena pružala daleko povoljnije uslove za napredovanje“, rekao je Selimović.
On je dodao da je nakon procjene situacije odlučeno da umjesto prvobitno planirane 448. brigade u operaciju bude uključena 446. prozorska brigada, što se pokazalo kao ispravna odluka.
„Na pravcu Krstaca neprijatelj je imao koncentrisanu veliku vatrenu moć, uključujući tenkove, protivavionske topove i drugo teško naoružanje, zbog čega je odabran pravac koji je omogućavao uspješnije izvođenje borbenih dejstava“, zaključio je Selimović.
Oslobađanje Brda i danas se smatra jednom od važnijih operacija Armije Republike Bosne i Hercegovine na području Hercegovine, kako zbog ostvarenih vojnih ciljeva, tako i zbog moralnog značaja koji je imala u jednom od najtežih perioda rata.
Više u videu:
