Direktor Kamernog teatra 55 Emir Hadžihafizbegović uputio je otvoreno pismo direktoru Zemaljskog muzeja BiH Mirsadu Sijariću, reagujući na njegove jučer iznesene tvrdnje o finansijskom položaju Kamernog teatra 55 kao i ostalih teatra u Sarajevu.
Hadžihafizbegović navodi Sijariću da Kamerni teatar 55, kao i ostala pozorišta u Sarajevu i Bosni i Hercegovini radi u uslovima nedostatnim i teškim.
– Zbog toga smo godinama primorani da neka radna mjesta, bez kojih teatar ne može funkcionirati, popunjavamo ugovorima o djelu. Neistina koju iznosite da Kamerni teatar 55 ugovorima o djelu isplaćuje 250.000 maraka šalje poruku kako neke stvari iz budžeta pogrešno čitate – ističe, između ostalog, direktor Kamernog tetra 55.
Hadžihafizbegović naglašava da je kao direktor Kamernog teatra želio da otvori vrata mladim glumcima koji bi igrajući na sceni te pozorišne kuće bili unutar a ne van svog posla, kao i da u ovom teškom vremenu makar nešto zarade.
– Za taj angažman mladih ljudi nismo tražili nikakva dodatna sredstva i ti ugovori o djelu iznosili su 74.439,00 maraka, a ne 250.000,00 maraka kako vi gospodine Sijariću lažete. Uz ove 74.439,00 KM ugovorom vežemo i dva scenska radnika, dva portira, jednu šminkericu, jednu garderoberku, jednu rekviziterku, jer nam ova radna mjesta nikada po sistematizaciji nisu do kraja popunjena – navodi se u pismu direktora Kamernog teatra 55.
On ističe da od milion i osamsto dvadeset i sedam hiljada maraka, koliko je Kamerni teatar 55 za 2020. godinu dobio iz budžeta, skoro 1,5 milion maraka ili više od 80 posto budžeta ide na isplatu bruto plaća sa doprinosima.
Također u pismu navodi da nakon što se plate voda, struja, grijanje, zakup prostora i ostali troškovi za produkciju tri predstave ostaje oko 138 hiljada maraka, što je samo 7,5 posto ukupnog budžeta koji Kamerni dobija.
– Lično, zadnjih deset godina, pa i više, apostrofiram Zemaljski muzej kao paradigmu nebrige države za kulturni segment bosanskohercegovačkog društva. Poznate su moje izjave o teškom položaju Zemaljskog muzeja, pogotovo ona kada sam premijeru Novaliću rekao da je “važnije sačuvati Zemaljski muzej nego napraviti sto kilometara autoputa”. Jer, vozićemo se modernim autoputevima a nećemo znati ni ko smo ni šta smo – poručio je Hadžihafizbegović.
Također podsjeća da je kao ministar kulture i sporta od 2006-2010 slao desetine pisama federalnoj Vladi, kao i Vijeću ministara BiH da se status Zemaljskog muzeja, kao i status još šest institucija kulture od državnog značaja, a koje su nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma postale ničije, što hitnije riješi.
– I danas mislim da te ustanove ne trebaju biti kantonalne, jer njihov status nije od kantonalnog nego od državnog značaja – poručuje.
Hadžihafizbegović u pismu poručuje Sijariću da je prava adresa gdje sve probleme Zemaljskog muzeja trebate iznijeti Vlada Federacije BiH i Vijeće ministara.
– Tako će, vjerovatno, prestati vaša mržnja prema glumcima i sarajevskim teatrima koje, iako Kanton Sarajevo ima dvanaest javnih ustanova iz kulture, uvijek izuzimate kao ‘ružno pače’. Tu smo, gospodine Sijariću, da Zemaljskom muzeju budemo od bilo kakve pomoći, i ako treba opet ćemo dežurati u zatvorenom muzeju ne bi li vlast natjerali da riješi njegov status. Ali, toplo Vas molimo da prestanete agitirati protiv glumaca i teatra i prestanete neistinama podizati tenzije unutar sarajevskog kulturnog kruga koje nemaju nikakvo racionalno uporište. Vaši problemi moraju se rješavati na nivou, kako već rekoh, Federacije i države, a ne napadom na rad sarajevskih pozorišta – navodi se, između ostalog, u pismu koje sa kolektivom Kamernog tetara 55 potpisuje direktor Emir Hadžihafizbegović.
-
-
-
-
