Prije 31 godinu u Sarajevu je održan Prvi bošnjački sabor. U organizaciji Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, skup u sarajevskom hotelu Holiday Inn je imao dvije najbitnije tačke, odnosno teme. Prva je bila rasprava i odlučlvanje o ponuđenom planu međunarodne zajednice, poznatijem kao Ženevski plan koji je Bosnu i Hercegovinu predviđao kao uniju tri etničke republike, labava zajednica, ali sa očuvanim državno-pravnim okvirom. Bilo je planirano da konstitutivne republike ne budu nezavisne države, ali sa više elemenata državnosti nego uobičajene federalne jedinice. Bosanska republika je bila projicirana na oko 30 posto teritorije Bosne i Hercegovine, sa 47 posto od ukupne populacije BiH. Manji broj sabornika je glasao za prihvatanje Plana, a većina, njih 218, odnosno 62,46 posto, bila za prihvatanje, ali uz uslov vraćanja silom osvojenih teritorija. Tako je de facto, Plan odbijen. Prethodno ga je u augustu 1993. godine odbilo i Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine.
Raspravljalo se i o vraćanju historijskog, višestoljetnog imena Bošnjak. Decenijama se autohotni narod Bosne (i Hercegovine) nije mogao tako izjašnjavati, pa su morali biti ‘muslimani’, ‘Muslimani’, ‘Srbi’, ‘Hrvati’, ‘neopredjeljeni’. Vraćeno je i viševjekovno ime jezika – bosanski jezik.
Na dvodnevnom zasijedanju 27. i 28. septembra, bilo je prisutno 377 sabornika. To su bili predstavnici civilne i vojne vlasti, intelektualci, kulturni radnici, akteri vjerskog života, odnosno najširi obuhvat predstavnika tadašnjih muslimana iz svih sfera života u Bosni i Hercegovini, svih političkih i ideološki opredjeljenja.
Zbog ovog bitnog historijskog događaja, 28. septembar se obilježava kao Dan Bošnjaka.
Suad Karamustafić
