Savremena nauka sve više izlazi iz laboratorijskih okvira i nudi konkretne odgovore na globalne izazove, od zaštite okoliša i sigurnosti hrane do novih mogućnosti u medicini. Upravo su takve inovativne ideje razvijali mladi naučnici u okviru međunarodnog CBI 2026 programa koji je, nakon četiri godine održavanja u Francuskoj, po prvi put organizovan u Sarajevu. Među 115 prijavljenih kandidata iz cijele Evrope, priliku za učešće dobile su i studentice Odsjeka za fiziku Prirodno-matematičkog fakulteta (PMF) Univerziteta u Sarajevu. O ovom jedinstvenom iskustvu govorile su profesorica dr. Azra Gazibegović-Busuladžić te studentice Nafija Ibrišimović i Lara Jana Pačak.
„Važno je što je CBI organizovan kod nas jer to Univerzitet u Sarajevu stavlja na evropsku scenu inovativnih projekata. Pokazali smo da naši studenti imaju šta da ponude i da su sjajni, možda čak i bolji od drugih. Ovo je bila divna inicijativa koja je neke od studenata usmjerila na dalja istraživanja i omogućila im poznanstva sa sjajnim svjetskim naučnicima.“
Rad u međunarodnim timovima pod mentorstvom vrhunskih stručnjaka rezultirao je izuzetnim projektima. Pobjednički projekat pod nazivom „Seedown“, na kojem je radila studentica Nafija Ibrišimović, fokusirao se na problem nakupljanja toksičnog teškog metala kadmija u organizmu. Inspirisani japanskim istraživanjima na riži, sarajevski tim je uz pomoć budućeg akceleratora iona osmislio način za razvoj posebne sorte malina koja bi odbijala kadmij iz zemlje, čime bi se spriječio njegov unos u ljudski organizam kroz ishranu.
„Bila je velika čast raditi sa studentima iz različitih država i pod mentorstvom stručnjaka. Naš plan je da počnemo sa malinama zbog genoma koji je sličan onome kod riže, a nakon što uspijemo s tim, planiramo naravno preći i na ostale žitarice i biljke.“
Drugi zapaženi projekat, na kojem je učestvovala Lara Jana Pačak, bavio se problemom nepristupačnosti savremenih metoda liječenja raka u Bosni i Hercegovini. Umjesto ogromnih investicija u izgradnju centara za hadronsku terapiju, njen tim je predložio optimizaciju postojećih uređaja za x-zračenje. Ideja je da se pomoću sarajevskog akceleratora proizvode nanočestice obložene zlatom koje bi se, u kombinaciji sa šećerom, ciljano kretale prema tumoru u organizmu pacijenta.
„Ono što mi već imamo u BiH su x-zračenja. Odlučili smo da optimiziramo te postojeće uređaje proizvodnjom naših takozvanih nanočestica. One se unesu u pacijentov organizam i kreću prema tumoru, omogućavajući i radiodijagnostiku i liječenje u isto vrijeme.“
Realizacija ovih inovativnih ideja usko je vezana za instalaciju sarajevskog akceleratora iona, čiji se dolazak na PMF očekuje za dvije godine. Izvor iona trenutno se nalazi u švicarskom CERN-u, gdje domaći stručnjaci i studenti već rade na njegovoj optimizaciji i učenju neophodnih vještina. Profesorica Gazibegović-Busuladžić ističe da ovakvi projekti zahtijevaju širu institucionalnu podršku, uključujući zapošljavanje novih mladih stručnjaka kako bi se stvorilo jako istraživačko jezgro i kompetentan tim za rad u laboratoriji.
„Za istinski razvoj nauke i zadržavanje radoznalih umova od ključne je važnosti imati dobru naučnu infrastrukturu. Sada želimo da te laboratorije imamo kod kuće, a i da pružimo svima iz regiona priliku da dođu kod nas i vrše istraživanja. Ne možemo samo dobiti hardver; potrebno je izgraditi kompetencije.“
Ogroman doprinos jačanju naučnih kapaciteta PMF-a dala je i Fondacija tri fizičara, predvođena dr. Edmondom Offermannom, koja je donirala milionsku opremu, uključujući savremeni elektronski mikroskop i XRD uređaj. Uz opremu koja parira onoj u razvijenim evropskim centrima i učešće u međunarodnim projektima poput IFIGENIA-e, sarajevski PMF postaje ozbiljna baza koja domaćim studentima omogućava rad na najsavremenijim tehnologijama bez potrebe za trajnim odlaskom iz Bosne i Hercegovine.
Gostovanje pogledajte na linku ispod:
-
-
-
-
