Finansijska pismenost, kao kombinacija svijesti, znanja, vještina, stavova i ponašanja, igra ključnu ulogu u donošenju racionalnih finansijskih odluka i postizanju individualnog finansijskog blagostanja, istaknuto je danas na konferenciji na Univerzitetu u Sarajevu (UNSA).
Na konferenciji su predstavljeni rezultati univerzitetskog naučnoistraživačkog projekta „Finansijska pismenost u Bosni i Hercegovini“ čiji je osnovni cilj bio anketiranje stanovništva radi procjene finansijske pismenosti odraslih i stavljanja Bosne i Hercegovine na svjetsku mapu.
Profesorica na Ekonomskom fakultetu (EFSA) UNSA Azra Zaimović je navela da su kroz istraživanje identifikovali više rizičnih grupa. Prije svega, to su osobe sa niskim nivoom obrazovanja, te osobe koje dolaze iz domaćinstava sa niskim prihodom.
-Ovo istraživanje je rađeno u 2022. godine i tada je granica za taj niski prihod, po našem mišljenju, bila 1.500 maraka, tako da domaćinstva koja imaju prihod manji od 1.500 maraka, odnosno osobe koje dolaze iz takvih domaćinstva, zaista imaju velike probleme i sa financijskom otpornošću i generalno nivom finansijske pismenosti. Zatim, to su osobe koje su nezaposlene i često su to žene. Jedan od posebnih rezultata ove ankete, odnosno istraživanja, jeste da osobe koje nemaju pristup internetu, što je danas gotovo nezamislivo ali imamo značajan procenat takvih, također pokazuju mnogo veće znakove osjetljivosti i postižu niže rezultate – navela je Zaimović.
Finanska pismenost, prema njenim riječima, ključna je vještina za svakog čovjeka koji samostalno donosi financijske odluke. Ona uključuje vođenje računa o budžetu i donošenje svakodnevnih odluka o budžetu, trošenju, odgovornoj potrošnji i odgovornom zaduživanju. Ono što je kod nas zapostavljeno, kako je naglasila Zaimović, jeste donošenje odluka o investiranju i tu imamo veoma slabe rezultate.
